U sklopu manifestacije „Noć muzeja“, sinoć je u Istarskoj sabornici  u organizaciji Porečkog Muzeja održan panel posvećen liku i djelu  Antona Restovića, jednom od začetnika porečkog turizma. Bila je to večer puna emocija i uspomena sa brojnom publikom koju su činili uzvanici, prijatelji, bivši djelatnici , obitelj ali i mladi ljudi koji nisu imali priliku ni mjesto o ovoj temi saznati nešto više.

O godinama razvoja , vizijama i uspjesima tadašnje „Riviere“ ali i karakteristikama prvog čovjeka pričali su Oreste Cossetto,  Franco Palma, Drago Krulčić i Vladimir Bugarin, čelni ljudi nekdašnje Riviere, suradnici i svjedoci tog vremena.
Uvodne rieči i kratku biografiju iznijela je ravnateljica muzeja dr.sc. Elena Uljančić te uspješno modrerirala panelom.
Oreste Cossetto dao je uvid na tadašnji način funkcioniranja i veliku ekspanziju rasta, opisao način rada i prikazao kroz brojke tadašnje uspjehe Riviere ali  porečkog turizma na razini Jugoslavije.
Franco Palma se osvrnuo na karakteriste Restovića kao što su radoholičarstvo, vizionarstvo ali i ljudskost te opisao njihov međusobni odnos i dodirnuo se  rivalstva Plave Lagune i Riviere.
Drago Krulčić je dao prikaz njihova radnog odnosa ali inačin tadašnje prodaje kapaciteta dok je Bugarin u svom svom stilu ispričao nekoliko zanimljivih anegdota i cijeloj priči dao bezvremenost.

Kroz razgovor i jedanaest godina vođenja Rivierom ostvareni su neprocijenjivi rezultati pa je Anton Restović sa svojim timom postigao slijedeće:

1967.g -1978.g.  ( 11 godina Anton Restović bio je na čelu Riviere i pokrenuo stvaranja giganta u turističko gospodarskim  omjerima)

U navedenom je razdoblju započeo rad hotela Jadran i Parentino, gradnja hotela i apartmana Luna (1967.), hotela Neptun i turističkog naselja Lanterna, samoposluga „ Peškera“   (1968.), hotela Poreč, Kristal i Rubin (1971.), hotela Mirna u Istarskim toplicama, hotela Diamant,  hotela Zagreb i paviljona Solaris (1976.) te je započela izgradnja (1976.g ) hotela Pical, tada prvog hotela najviše kategorije u Poreču.  Aktivnost turističke kuće bila je u to vrijeme i u autokampovima Turist u Vrsaru, te Istra u Funtani kao i tvornici elektrodijelova Neon Vrsar.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća  „Riviera“ gradi nove objekte, prije svega kampove u Vrsaru i Funtani, ali i motel „Lovac“ u Pazinu i hotel i apartmane „Zagreb“ u Poreču . Na kraju je izgrađen također novi i suvremeni “ Autoremont“ u gradu Poreču kao zamjena za stari pogon koji više nije bio u stanju tehnički pratiti brojke koje su u to vrijeme eksponencijalno rasle kod građana i turista Poreča, ali i u automobilskoj industriji općenito. Istovremeno,  tih godina, “Riviera“ gradi i prateće pomoćne objekte u svrhu poboljšanja usluga kao centralno skladište, praonicu rublja, centralnu slastičarnicu, servisne radionice i dr.  Integriranjem s tvrtkama sličnih djelatnosti „Rivieri“ se pridružuju tih godina „ Istarske toplice“, „ Neon“ Vrsar, “Turist“ Vrsar, „Pical“ i trgovačko poduzeće „ Jedinstvo“ iz Poreča.

Od početnih dvjestotinjak kreveta koje je  Restović zatekao u početku svoje poslovne karijere 1967.g. i sa skromnim ostvarenjem tada od dvadesetak tisuća noćenja, stvorio je giganta s kapacitetom od 24.200 mjesta u hotelima, apartmanima i kampovima i godišnjim prometom od 2,6 milijuna noćenja što je također rekordno povećanje od sto puta.

Tako je krajem sedamdesetih godina „Riviera“ zapošljavala 2.200 radnika s vrijednošću osnovnih sredstava od 1,5 milijarde dinara. Dakle u desetak godina  upravljanja, vođenja i vizionarstva Restovića HTP  „Rivieri“ je uspjelo povećati broj radnika i vrijednost osnovnih sredstava za sto puta.

BIOGRAFIJA ANTONA RESTOVIĆA:

Anton Restović – Neražišća o.Brač, 24.07.1929. – 23.08.1978. Poreč, bio je ekonomist, turistički radnik, vođa i vizionar modernog turizma. Otac ondašnje porečke hotelske kuće „Riviera“, današnje tvrtke “Valamar“. Restović je čovjek koji je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća snažno, vizionarski i neizbrisivo obilježio turistički i kulturni razvoj Poreča i Istre.

Anton Restović stvorio je vrlo funkcionalan upravljački tim, vrhunsku i nadasve uspješnu poslovnu organizaciju, školovao je veliki broj novih kadrova u ugostiteljstvu koji su u to vrijeme mogli ponuditi uslugu za tridesetak tisuća gostiju dnevno. Radnici „Riviere“, rasli su, učili i surađivali s njim, gdje možemo svjedočiti o njegovom karizmatičnom vizionarstvu, ali i energiji i radnom elanu kojim je svakodnevno zračio.

Rođen je u Nerežišću na otoku Braču gdje je završio osnovnu školu 1944. godine. S nepunih 15 godina, odlazi na otok Vis gdje je bio partizanski kurir. U prosincu 1944. iseljen je brodom u El Shatt, gdje je proveo dvije godine u izbjegličkom logoru u pustinji na poluotoku Sinaj u Egiptu.

Po povratku, Restović u Splitu pohađa obrtno tehničku školu, te aktivno sudjeluje u nizu omladinskih radnih akcija pa i na izgradnji pruge Brčko – Banovići.

1947. godine vraća se na otok Brač i postaje predsjednik Komiteta omladine u Supetru i aktivist.  Aktivno se bavi propagiranjem omladinskih akcija.
1948. godine odlukom Komiteta omladine iz Supetra – dolazi u Poreč i nastavlja s radom u Gradskom Komitetu.

Od 1952.godine sudjelovao je u političkom i ekonomskom životu Poreča. Bio je predsjednik mnogih društava i klubova.

1953. godine na Braču se oženio Borislavom Štambuk i vratio se u Poreč gdje osniva obitelj. 1960.godine dobiva kćer Gordanu a 1964. drugu kćer Katju. Završava ekonomski fakultet u Zagrebu.
1954. – 1967. godine : Gradonačelnik Poreča / predsjednik Narodnog odbora Poreč

Od 1967.do 1978., u periodu od 11 godina stvaranja giganta u turističko gospodarskim omjerima, aktivno je radio u turizmu i kao direktor porečkog Hotelsko – turističkog poduzeća HTP Riviera dao svoje obilježje, individualan pristup i izuzetan doprinos. Kao jedan od začetnika porečkog turizma svoj je životni izazov našao u razvijanju i stvaranju novih turističkih kapaciteta koji su uvelike doprinijeli gospodarskom razvoju grada i istakli ga među vodeće, vrhunske turističke desitnacije Jugoslavije. U tim godinama vrtoglavog rasta „Riviere“ Restović je ostavio neizbrisiv pečat i trag te ga danas smatramo jednim od pionira jugoslavenskog turizma. Njegova „Riviera“ postala je uzor ostalim gradovima na obali poluotoka ali i mnogo šire. Antona Restovića danas mnogi pamte po vizionarskoj preciznosti u poslu ali i jednostavnosti i ljudskosti.

U svom je radu nastojao promovirati kako grad Poreč tako i ljudske vrijednosti. Tadođer je često bio predstavnik mnogih uvaženih tijela državne razine. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja. U spomen na njegov nesebičan rad i trag koji je ostavio za sobom njegovo ime  danas nosi šetalište uz more koje je tada bila glavna i jedina ulazna cesta u grad Poreč, sa sjeverozapadne srane.