Ovih dana, ukoliko vrijeme dozvoli, dovršit će se sadnja novih vinograda na čak 108 hektara zemljišta i to u okolici Poreča, kod Vrsara i Vižinade. Tim povodom jučer je sazvao konferenciju za novinare Bruno Legović, direktor Agrolagune, koja posluje u sklopu zagrebačkog koncerna Agrokor.

Petsto hektara vinograda

– Naš je plan da do konca 2009. dignemo nove nasade vinograda na zemljištu veličine 500 hektara. Upravo završavamo sadnju na 108 hektara, a u prošle dvije godine novim cjepovima vinove loze obradili smo 72 hektara, rekao je Legović. Sade se uglavnom crne sorte – merlot, cabarnet, borgonja i muškat ruža, te na oko 15 hektara muškat žuti i pinot bijeli. Nekada je Agrolaguna imala muškat ružu, sorta je napuštena 1993. godine, a sada je ponovno vraćaju jer se dijelom žele vratiti tradicionalnoj proizvodnji. Prve količine muškata ruže očekuju za tri godine.

Cjepove vinove loze sadila su tri stroja – županijski, posuđen iz Kutjeva, te koncernov iz Belja. Sadnja upravo traje na Maštelićima kod Vižinade, gdje će, na 23 hektara, za nekoliko godina ploditi muškat crveni i žuti te tri hektara istarske malvazije. Legović napominje da su cjepovi kupljeni u Francuskoj i Italiji, a oni za istarsku malvaziju u Agrokorovom centru Mladina u Jaski za koje su pupovi uzeti upravo na ovdašnjim vinogradima. Agrolagunini stručnjaci na novim vinogradima očekuju prinose od 10-11 tona grožđa po hektaru, odnosno 6.500 do 7.000 litara vina i s takvim se količinama može konkurirati na vanjskom tržištu.

Nedostaje pedesetak radnika

Poseban problem je radna snaga. Posao je, kako ističe Legović, u posljednjih nekoliko godina udvostručen, samo u odnosu na lani obim posla povećan je za 30-40 posto, pa uz stalnih 200-tinjak radnika u Agrolaguni još radi stotinjak »vanjskih«. No ni to nije dovoljno, tako da u ovoj porečkoj tvrtki nedostaje još 50-ak sezonskih radnika.

Usporedno s podizanjem novih vinograda, u tvrtki se vrlo ozbiljno pripremaju za osvajanje vanjskog tržišta, čega nema, veli Legović, bez odgovarajuće kvalitete, cijene i količina. Nedavno su se predstavili na sajmu prehrane u Parizu s merlotom, istarskom malvazijom i muškatom, a upravo se spremaju za sajam vina u Stockholmu.

– Još uvijek nemamo ono što traži svjetsko tržište, posebno se to odnosi na količine. No, mi u svakom slučaju planiramo osvajanje tržišta, pri čemu nam je posebno važno i skandinavsko, istaknuo je direktor Agrolagune. Upravo rade na novoj liniji vina, dali su joj naziv »festigia«, i pod tim imenom u posebnim bocama prodavat će se muškat ruža i žuti te malvazija, a prodavat će se isključivo za ugostiteljstvo te u Superkonzumovim vinotekama u ograničenim količinama.

Na novinarsko pitanje što će biti s poljoprivrednim zemljištem na koje se nedavno uknjižio Fond za privatizaciju, Legović veli da je Agrolaguna korisnik tog zemljišta budući da je s državom sklopljen ugovor za koncesiju u trajanju od 50 godina. Na tom su zemljištu podignuti višegodišnji nasadi, masline, a radi se o oko 200 hektara te nešto ratarskih površina. Legović očekuje da će s novim vlasnikom uspjeti sklopiti kvalitetan ugovor.

Povrće s Kampaladanje

Novinare je zanimalo i što je s Kampaladanjom, vrlo kvalitetnim poljoprivrednim zemljištem koje je godinama bilo neiskorišteno, a lani se ondje počelo s uzgojem povrća.

– Iskrčili smo, očistili i priveli namjeni 30 hektara zemlje na kojoj će se proizvoditi isključivo povrće. Lani smo obrađivali svega 12 hektara i ove godine očekujemo oko sto vagona različitog povrća. Posadili smo sve proljetne kulture, a pripremamo se i za sadnju ljetnih. Prodavat ćemo proizvode u svojim objektima te preko Velpra i u ugostiteljstvo, veli Legović.

V. Medvedec, Glas Istre