NEWS

Trijumf hrvatskog uvoznog čuda i slom industrije

10.07.2007. 00:00; Učitavanja: 102; Početna / Gospodarstvo / Trijumf hrvatskog uvoznog čuda i slom industrije
878GO207797.jpg

Piše: Ivo Jakovljević, Glas Istre

Kreće li hrvatsko gospodarstvo, baš u predizbornoj 2007. godini, u nezadrživi, gotovo trijumfalan novi razvoj? Prerasta li u novog evropskog tigra?

Sudeći prema najvažnijem od svih pokazatelja: stopi rasta BDP-a, Hrvatska se priključuje najdinamičnijim posttranzicijskim gospodarstvima, sa za nju rekordnom stopom povećanja bruto-domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju (u odnosu na isti kvartal lani) za sedam posto. No, sudeći prema drugom najvažnijem pokazatelju: povećanju i razini industrijske proizvodnje, koja stagnira na veličini od samo 85 posto ostvarenja iz davne i krizne 1989. godine, novi hrvatski tigrasti rast temelji se na staklenim nogama.

Glavni motori tog dinamičnog zamaha u ovoj godini su rekordan uvoz i infrastrukturne investicije, te snažna državna i osobna potrošnja. Među motorima novog razvoja (ako bi se to moglo nazvati razvojem) nema ni izvoza, ni proizvodnje (ni industrijske, niti poljoprivredne), niti velikih učinaka znanstveno-istraživačkog i inovativnog rada, pa niti stvaranja niza novih HR-brendova za EU-tržište.

Čak i turistička sezona već dulji niz godina nije poticaj za eksploziju domaće ponude, nego je i ove godine već u svibnju stvorila dosad najveći skok uvoza, koji je bio čak 15 posto veći nego u istom mjesecu lani!


Stranci – gospodari Hrvatske

Dakle, ponovno će većinu koristi od još jedne rekordne turističke sezone u Hrvatskoj imati strani proizvođači, domaći uvoznici, ovdašnje banke u većinskom stranom vlasništvu, te strane turističke agencije.

Od tog uvoznog čuda, poslije stranih proizvođača čija se roba uvozi, najveću korist imaju ovdašnje banke koje su – ponavljam, da tko ne smetne s uma – u većinskom stranom vlasništvu, i koje ostvaruju dobit čak za 25 posto veću nego lani! Za njima slijedi državni proračun, koji to potvrđuje rebalansom, utemeljenim na povećanju prihoda za pet milijardi kuna. S povećim razmakom, među korisnicima tog uvoznog čuda slijede i oni građani, koji su svoje financijske viškove uložili u investicijske fondove, gdje su i dalje godišnji prinosi po stopama od visokih 30 do čak 50 posto! Naposljetku, na dobiti su gotovo svi stranci koji kupuju hrvatske nekretnine ili kompanije, te – uz banke – postaju novi, stvarni i dugoročni, gospodari Hrvatske.

Nasuprot tim prividnim i kontroverznim velikim uspjesima hrvatskoga gospodarstva i Vlade u predizbornoj 2007. godini, stoje sve izraženije i alarmantnije krivulje nezadrživog rasta deficita u vanjskotrgovinskoj bilanci i u bilanci plaćanja prema inozemstvu, koje se po prirodi stvari pokrivaju rastom zaduživanja svih glavnih aktera (države, banaka i poduzeća) u inozemstvu te prodajom državne imovine strancima.


Industrija tone samo u – Hrvatskoj

Usporedno s tim paničnim makroekonomskim neravnotežama, manjkovima i dugovima, stoji i prijelomna činjenica, da su od prvog tromjesečja dugovi građana bankama veći od iznosa njihove štednje.

Ipak, najteža posljedica višegodišnjeg uvoznog čudovišta, i njegova aktualnog novog trijumfa u Hrvatskoj, je kronična kriza industrijske ponude. Industrijska proizvodnja se i u 2007. nalazi na razini od svega 85 posto ostvarene u davnoj i kriznoj 1989.!

Prema najnovijim podacima Bečkog instituta, ostale posttranzicijske zemlje imale su znatno brži rast industrije: Poljska – 150 posto veći; Mađarska – 117 posto veći; Slovačka – 33 posto veći; Slovenija – 10 posto veći, itd. Kad se razmatraju po skupovima, tada se pokazuje da pet novih članica EU-a (Češka, Mađarska, Slovenija, Slovačka i Poljska) imaju 87 posto veću industrijsku proizvodnju. Deset novih članica EU imalo je za 49 posto veću industrijsku proizvodnju, dok je dvanaest novih članica EU (bez Malte) ostvarilo porast industrije za oko 48 posto!

Samo u Hrvatskoj je udjel industrije u BDP-u smanjen na svega 20 posto, a uvoz industrijskih proizvoda dvostruko veći od izvoza industrijske robe. Broj zaposlenih u hrvatskoj industriji smanjen je, a imamo sve izraženiji rast zaposlenih u poljoprivredi (kao da se razvijamo unazad)!

Print Friendly, PDF & Email