NEWS

Hrvatsko zdravstvo je loše. Kako funkcioniraju najbolja zdravstva na svijetu?

EHCI-2017-graf-765
24.10.2018. 09:40; Učitavanja: 125; Početna / Politika / Hrvatsko zdravstvo je loše. Kako funkcioniraju najbolja zdravstva na svijetu?

piše: Nenad Jarić Dauenhauer, index.hr

MINISTAR Milan Kujundžić prošli je tjedan, u reakciji na kritike žena koje su proživjele užasna iskustva u našem zdravstvenom sustavu, izjavio da je Hrvatska po kvaliteti zdravstva među 15 najboljih na svijetu.

To, naravno, nije istina. Razne svjetske liste koje kategoriziraju zdravstvene sustave pokazuju da Hrvatska nikako nije među najboljima, ni u Europi niti u svijetu. Naprotiv, nalazi se u donjem dijelu europske liste, a pritom ima trend pada. Istovremeno hrvatski državljani imaju osjećaj da od svojih plaća puno izdvajaju za zdravlje.

Potaknuti prašinom koja se digla u javnosti, neki su komentatori zaključili da bi sustav bio efikasniji kada bi se privatizirao, liberalizirao i prepustio tržištu, čime bi se sam po sebi popravio – konkurencija na svim razinama odradila bi posao.

S druge strane većina Hrvata ježi se na sam spomen riječi privatizacija i vjeruje da je upravo ona kriva za pad kvalitete našeg sustava, da bi najbolje bilo da je sve ostalo kako je bilo.

No, iskustva pokazuju da za upravljanje zdravstvenim sustavima ne postoje jednostavne magične formule i modeli, ove ili one vrste, koji sami po sebi rješavaju probleme. Konačno, dokazano ponajbolji zdravstveni sustavi na svijetu nisu ni potpuno liberalizirani, niti potpuno državni – najčešće su to sustavi koji su dobro kombinirali javno i privatno.

U ovom tekstu pokušat ćemo ukratko identificirati neke prednosti i probleme liberalizacije, te neke ključne probleme našeg sustava. Konačno, pokušat ćemo ukratko predstaviti jedan od najboljih sustava na svijetu – nizozemski. Tekst se može činiti dugačkim, no treba imati na umu da bi podrobno predstavljanje svega navedenog jedva stalo u nekoliko tomova enciklopedije.

Hrvatska iza Slovenije, Srbije i Crne Gore

Za našu priču važno je prije svega jasnije identificirati gdje se Hrvatska uistinu nalazi po kvaliteti zdravstvenog sustava.

U svijetu postoje razne liste s raznim kriterijima i načinima izračuna kojima se dobiva rang zemalja prema kvaliteti zdravstvenog sustava. Jedna takva, Europski zdravstveni potrošački indeks (EHCI), kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite mjeri kroz analizu 45 indikatora.

Hrvatski sustav na toj se listi nalazi u donjem dijelu europske ljestvice i ubrzano pada. Prema posljednjem rangiranju u 2017. zauzeo je 26. mjesto među 35 europskih zemalja, 2016. bio je na 19. mjestu, a 2015. na 16.

Hrvatska je najizraženiji pad zabilježila u dostupnosti zdravstvenih usluga i u ishodima liječenja – značajno su povećane liste čekanja za preglede bolničkih specijalista, za operativne zahvate i za pretrage CT-om. Istovremeno i dalje imamo visoku smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti, relativno visoku prisutnost bolničkih infekcija rezistentnim bakterijama te slabu skrb za starije i nedovoljno ulaganje u prevenciju (snižavanje krvnog tlaka, smanjenje pušenja, cijepljenje protiv HPV-a i sl.).

Na spomenutoj ljestvici ispred Hrvatske našle su se čak tri bivše jugoslavenske republike – Slovenija na 16. mjestu, Srbija na 20. i Crna Gora na 25. (pogledajte grafikon dolje).

Naravno, to što se Hrvatska nalazi u donjem dijelu europske liste ne znači da je također na svjetskom začelju. Primjerice, brojne afričke zemlje u kojima djeca umiru od proljeva ili drugih sprječivih zaraznih bolesti daleko su ispod nas. No s njima se ne bismo ni trebali uspoređivati.

Neki poznavatelji zdravstvenih sustava smatraju da indeks EHCI nije najbolji pa predlažu druge. Primjerice, poredak najboljih na listi zemalja s visokim prihodima, koju objavljuje Commonwealth Fund, nešto je drugačiji. No ipak, većina onih koje se nalaze u vrhu jedne, također je u vrhu druge. Jedna od njih je i Nizozemska. Po EHCI-ju Nizozemska je najbolja, a po Commowealth Fundu je na visokom petom mjestu.

Prema jednoj vrlo sustavnoj analizi, što ju je svojevremeno napravila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), najboljim sustavom proglašen je francuski. No brojne europske zemlje s kvalitetnim sustavima nisu najbolje prihvatile ovo izvješće, pa je WHO odustao od daljnjeg objavljivanja lista. Ipak, Francuska je na svim listama u vrhu, uključujući i EHCI.

Konačno, Hrvatska ni na listi što ju je 2016. objavio ugledni medicinski časopis The Lancet nije među prvih 15 – završila je na 30. mjestu. Danas bi vjerojatno bila i značajno niže (grafika dolje).

Ključni problemi hrvatskog sustava

Hrvatski sustav ima toliko problema da bi ih u jednom članku bilo nemoguće sve pobrojati. No stručnjaci se uglavnom slažu da je jedan od najvećih to što u njemu ne postoji nikakav nadzor nad potrošnjom novca i ishodima koji se za uloženo dobivaju. Primjerice, u Hrvatskoj niti jedna javna bolnica nije prošla nikakvu recenziju, a to rade čak i neke afričke zemlje. Mi, recimo, ne znamo koliko posto pacijenata u nekoj bolnici preživi određenu operaciju srca. Ne možemo čak biti sigurni da u nekoj bolnici ne umire svaki pacijent koji joj se podvrgne.

Za usporedbu u Velikoj Britaniji, mada je osiguravatelj jedan – monarhija, a plaća se kroz poreze, bolnice, kako privatne tako i državne, međusobno se natječu za pacijente kvalitetom usluge koja se vrlo precizno prati. Ako trebate operirati kuk, vi ćete na internetu pronaći podatke za nekoliko bolnica u vašoj blizini i moći saznati sve što vas zanima – koliko je operacija kuka ta bolnica ukupno napravila, koliko su one uspješne, odnosno koliko vremena prolazi prije nego što se pacijent vrati na novu operaciju, koliko se pacijenata zarazilo nekom rezistentnom bakterijom itd. Kod nas se ne može doznati baš ništa.

CIJELI ČLANAK NA INDEX.HR

Galerija slika uz članak

Print Friendly, PDF & Email