NEWS

Hrvatske vode moraju sanirati jezero

29.11.2007. 00:00; Učitavanja: 428; Početna / Lifestyle / Ekologija / Hrvatske vode moraju sanirati jezero
207GO234715.jpg

Razmatrajući elaborat »Kakvoća prirodnih resursa voda uključenih u vodoopskrbu u 2006. godini«, koji je u svibnju izradio županijski Zavod za javno zdravstvo, Poglavarstvo Istarske županije zatražilo je nedavno od Hrvatskih voda sanaciju akumulacijskog jezera ne bi li se podigla kvaliteta vode. U Hrvatskim vodama, koje temeljem Zakona o vodama u upravljaju Butonigom, »prebacuju« lopticu te ističu da je jedna od glavnih mjera zaštite voda gradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Odgovarajući na pitanje što se poduzima ili će se poduzeti u vezi sa sanacijom jezera, Gordan Gašparović, direktor Vodnogospodarskog odjela za vodno područje Primorsko-istarskih slivova, koji djeluje u sklopu Hrvatskih voda, kaže da su za zaštitu izvorišta vode za piće u unutrašnjosti Istre, gdje se nalazi i akumulacija Butoniga, izgrađeni ili su u izgradnji kanalizacijski sustavi u Pazinu, Buzetu, Žminju, Grožnjanu, Oprtlju i Gračišću. Izrađena je ili je u izradi projektna dokumentacija za sustave Motovun, Lanišće i druge.


Gradit će se retencija Račice


 

– U tijeku je natječaj za izradu projektne dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja 24 manja naselja u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u središnjoj Istri, koji provodi trgovačko društvo Istarski vodozaštitni sustav. Prioritet su upravo naselja u slivu Butonige, istaknuo je Gašparović.

Hrvatske vode izvele su sanaciju desnoga boka akumulacije. Cilj je zaštita jezera od erozije, odnosno sprječavanje taloženja erozijom nastalog nanosa. Angažirale su se i na vađenju nanosa iz akumulacije u zaplavu brane, izmuljivanju procjednog kanala Butoniga te sanaciji betona u slapištu brane. Gašparović ističe i da je u cilju smanjenja donosa nanosa u akumulaciju izgrađena retencija Jukani. Izrađen je i projekt kojim će se dodatnim zahvatima u retenciji Jukani ograničiti i donos nutrijenata u akumulaciju.

Na pritoci Račice izgradit će se retencija Račice. Do sada su izrađeni idejni i glavni projekt te je ishođena lokacijska dozvola. Izrađen je i glavni projekt pristupne ceste. U tijeku je rješavanje imovinskopravnih odnosa postupkom izvlaštenja. U planu je izrada idejnog projekta za izgradnju retencije na Dragućkom potoku.

– Iduće ćemo godine izraditi plan upravljanja akumulacijom i branom Butoniga koji će obuhvati čitav sliv akumulacije. Na taj će se način izričito odrediti obveze svih koji moraju pridonijeti poboljšanju kvalitete vode u akumulaciji i koji su odgovorni za vodoopskrbu Istre: Istarskog vodovoda, Vodovoda Butoniga, IVS-a, Hrvatskih voda, općina, gradova, Županije i države. Svi oni trebaju prihvatiti činjenicu da je ovo ozbiljan zajednički zadatak koji zahtijeva značajna sredstva za provedbu, rekao je Gašparović.

Napomenuo je i da je sustavno ispitivanje kakvoće prirodnih, neobrađenih podzemnih i površinskih voda važan element planskog gospodarenja vodama s ciljem ocjene stanja mogućega trenda promjena te je podloga za provođenje mjera zaštite voda.


Najkvalitetnija voda na površini

Iz elaborata koji je izradio Zavod za javno zdravstvo, cijeli program naručila Istarska županija, a razmatralo Županijsko poglavarstvo, proizlazi da se u akumulaciji Butoniga standardno ispituju tri profila: površinski oko pola metra ispod površine, mjesto usisa vode za preradu i vodoopskrbu te pridneni sloj oko metar od dna akumulacije. Promjena temperature vode različita je po profilima zbog termičke stratifikacije. U površinskom sloju varira od 2,5 do 28 stupnjeva, na mjestu usisa od 3 do 21,5 stupnjeva, a u pridnenom sloju od 3,5 do 22,4 stupnjeva Celzija.

Voda Butonige pokazuje različitu kvalitetu na pojedinim profilima, a jedan od glavnih uzroka je termička stratifikacija, u osnovi prirodan fenomen koji se odnosi na raslojavanje vode s različitim gustoćama zbog različite temperature. Posebno je to značajno ljeti, kada se ta pojava direktno odražava na kvalitetu vode u akumulaciji.

Ljetni su mjeseci karakteristični po naglom padu razine otopljenog kisika prema dnu akumulacije, gdje ona može biti i jednaka nuli. U uvjetima smanjene razine ili potpunog nedostatka kisika raste koncentracija amonijaka, spojeva željeza i mangana. Značajan je i trend porasta sadržaja fosfora, koji je vrlo važan faktor u eutrofikaciji akumulacije.

Istraživanje je pokazalo da najbolju kvalitetu vode u Butonigi imaju površinski slojevi, dok se prema dnu kvaliteta pogoršava, i to prvenstveno zbog smanjenja zasićenja kisikom i povećanja tvari koje stvara redukcijska okolina, odnosno smanjena razina otopljenog kisika. Mjesto usisa u ljetnom razdoblju bliže je dnu akumulacije, pa je jasno da se za preradu crpi voda lošije kvalitete čija prerada na standard vode za piće može postati tehnološki vrlo zahtjevna.

Pročelnik županijskog Odjela za održivi razvoj Josip Zidarić na kolovoškoj sjednici Županijskog poglavarstva naglasio je da je »tvornica« pitke vode Butoniga (Postrojenje za kondicioniranje vode 600 metara nizvodno od brane akumulacijskog jezera, op.a.) sposobna preradom vode postići parametre koji zadovoljavaju Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Upozorio je, međutim, da akumulacija Butoniga i dalje predstavlja problem te da situacija po pitanju kvalitete vode na tom području nije blistava. Upravo je stoga Poglavarstvo Hrvatskim vodama uputilo zaključak kojim se traži sanacija akumulacijskog jezera ne bi li se kvaliteta vode podigla na višu razinu.


Upozorenja o lošoj vodi

I prije ovog kolovoškog poteza Županijskog poglavarstva sporadično su se pojavljivala upozorenja o lošoj kvaliteti vode iz akumulacije. Proljetos su oporbenjaci prozivali Hrvatske vode da u slivu Butonige nisu provele dostatne mjere zaštite od erozije te da se djelovanjem oborinskih voda, odnosno erozije, dubina jezera smanjuje. Omogućen je i dotok hranjivih tvari, čime se kvaliteta i raspoloživa količina vode namijenjena vodoopskrbi značajno reducira. Zbog stalnog smanjenja dubine jezera zamuljivanjem i povremenog snižavanja razine uslijed radova na akumulaciji, temperatura vode može se ljeti popeti na skoro 25 stupnjeva Celzija. Postoji stoga realna opasnost da se voda iz Butonige ljeti, kada je najpotrebnija, sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, neće smjeti koristiti u vodoopskrbi, upozoravali su u oporbenim redovima.

Gašparović je tada u reagiranju za naš list izjavio da se u slivu Butonige sustavno provode mjere zaštite od erozije. Ustvrdio je također da nije točno da se dubina akumulacije smanjuje, odnosno da se povećava količina nanosa. Mjerenja debljine nanosa na dnu akumulacije pokazala su da je količina istaloženog nanosa mnogo manja od projektom očekivane, što je rezultat mjera koje su provele Hrvatske vode, poput izgradnje retencije Jukani, pošumljavanja i mnogih drugih zahvata. Izgradnjom retencije Račice dodatno će se smanjiti donos nanosa u akumulaciju i time očuvati kvaliteta vode. Neutemeljenom je Gašparović tada okarakterizirao i tvrdnju o povećanju temperature u ljetnim mjesecima na 25 stupnjeva Celzija zbog povećanja debljine nanosa u akumulaciji te ustvrdio da je to stvar hidroloških i klimatskih prilika, na koje nitko ne može utjecati.

Gordana Čalić Šverko, Glas Istre

Print Friendly, PDF & Email
MAX S – do 200919