Naše police prepune su proizvoda upitne kvalitete. Na mlijeku sa smanjenom masnoćom ne ističe se koliko bjelančevina posjeduje. Od jedne litre domaćeg mlijeka s hrvatskih farmi proizvede se pet litara onoga mlijeka koje se može naći na policama trgovačkih lanaca, objašnjava hrvatski mljekar.

Proizvođače mlijeka u Hrvatskoj čeka crna sudbina. Stanje u tom sektoru je dramatično, a situacija je iz godine u godinu sve lošije. Da je stanje doista loše govore i brojke iz dobro nam znane crne hrvatske statistike. Naime, ove godine u lipnju proizvedeno je 20 posto manje mlijeka nego u istom mjesecu prošle godine, a mlijeka za piće proizvedeno je čak 30 posto manje. No, da ova situacija nije od jučer govori i podatak da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj propalo 40 tisuća mljekara.
Niti premijer Zoran Milanović nema rješenje za mljekare. On im poručuje da će opstati oni koji su jači i prilagodljiviju, ali također kaže kako klasičnih potpora više nema, ali ne treba strahovati jer će, vjeruje premijer, time opstati kvaliteta, a ona je snaga.

Da stanje nije baš onakvo kakvim ga premijer vidi svjedoče riječi farmera Igora Rešetara. On smatra kako sustav nije dobar te upozorava da ga je potrebno mijenjati kako bi mljekari opstali. U problemima nisu samo mali proizvođači, muku s opstankom muče svi proizvođači mlijeka. Potrebna je stoga brža legalizacija objekata na farmama, reprogrami kredita i brojne druge reforme kako bi mljekari uspjeli stati na noge.

– Potpore su umanjene do 40 posto, a nisu niti uplaćene na vrijeme pa se i sam pitam kako da opstanemo – kaže Rešetar te dodaje da je problem i u tome što u Lijepoj našoj mliječni proizvodi nisu deklarirani kao što je to slučaj u Austriji. U toj državi jasno je definirano porijeklo mliječnih proizvoda koje njihovi građani konzumiraju dok su kod nas takvi slučajevi rijetkost.

– Jedan dio mliječnih proizvoda koje konzumiramo je s domaćih farmi – tumači Rešetar te dodaje kako su naše potrebe za mlijekom milijun litara, a mi tu količinu ne zadovoljavamo s jedne strane, dok s druge strane farme propadaju.
Koliko je situacija loša svjedoči i Darko Vukomanović predsjednik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije. On kaže kako se od prošle godine do danas broj krava prepolovio, a uzroci za to nižu se iz dana u dan. Niska otkupna cijena mlijeka i visoka cijena proizvodnje neki su od razloga koji dovode do ovakvog stanja.

– Mljekari neprestano trpe neke udarce i jedva se vade iz loše situacije koja ih je zadesila. To nam je donijela Europa i globalizacija kojoj smo se prodali te loša politika prema poljoprivrednicima koja se vodi već godinama – govori Vukomanović koji kaže da se oni jedva spašavaju no više nemaju snage biti revoltirani, unatoč tome što ne znaju kakva ih sudbina čeka. Međutim, znaju da ih se po razrađenom sistemu već godinama pljačka, a onima koji proizvode mlijeko na koncu dobivaju samo mrvice.
No, što dobivaju oni koji mlijeko konzumiraju?! Naše police prepune su proizvoda upitne kvalitete. Na mlijeku sa smanjenom masnoćom ne ističe se koliko bjelančevina posjeduje.
– To nije mlijeko nego voda i ambalaža, a upitna je i njegova previsoka cijena jer bi trebalo koštati 70 lipa s obzirom na sastav – misli Vukomanović. No, novi trendovi doveli su nas do toga jer ljudi ne žele imati celulit i masnoće, a u isto vrijeme ne znaju što unose u sebe. Od jedne litre domaćeg mlijeka s hrvatskih farmi proizvede se pet litara onoga mlijeka koje se može naći na policama trgovačkih lanaca, objašnjava mljekar.

Hrvatski mljekari u nezavidnoj su poziciji vjeruje Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge. Ona objašnjava kako je dio mljekara propao zbog proizvodnje s kojom se nisu mogli nositi te su bili nekonkurentni, a to je dio tržišne utakmice. Međutim, u posljednje dvije godine proizvođači mlijeka gube bitku s tržištem zbog neopravdanih propusta od strane državnih institucija.
– Država se ne snalazi, a umjesto da se mljekarima na vrijeme pomogne, uvijek se gase požari tek onda kada oni počnu prosvjedovati – kaže Volarić. Hrvatska je odnedavno i članica Europske unije, no naša sugovornica smatra da niti država nije spremna za to tržište, a samim time nisu spremni niti proizvođači mlijeka. Danas o našim poljoprivrednicima ne odlučuje ministar jer sve mora biti po europskim propisima, a mi za takvo nešto još nismo spremni, uvjerena je naša sugovornica.

– Nije se smjelo dozvoliti da propada ruralni dio Hrvatske jer Europska komisija upravo za ruralnu proizvodnju izdvaja velike svote novca no mi to teško možemo iskoristiti – kaže čelnica HMU-a te dodaje kako se do sada u hrvatsku poljoprivredu ulagalo, međutim upitan je način na koji se poljoprivreda financirala, a sve se radilo bez kontrole.
Šteta je što smo dozvolili da nestaje tradicija i uništava se ono što je prirodno i zdravo, a ljudi se u cijeloj situaciji ne snalaze i padaju.

– U ruralnim područjima propadaju one farme na kojima se još uvijek mogu pojesti domaći proizvodi – naglašava Volarić kojoj je apsurdno što mlijeka nema dovoljno dok naše farme propadaju. Za to vrijeme Slovenci nam se smiju jer oni svoje mlijeko izvoze, a mi mlijeko uvozimo. Problem nije samo otkupna cijena mlijeka jer nju diktira tržište, na poteškoće farmeri nailaze velikih troškova proizvodnje. Umjetno gnojivo proizvedeno u Petrokemiji Kutina jeftinije je u Sloveniji nego u Hrvatskoj, a loše je i to što seljaci zbog netransparentnog poslovanja i neuređene države ne mogu planirati unaprijed te i stoga dolazi do situacije u kojoj sada jesmo zaključila je Volarić.

• Autor: Iva M., dnevno.hr
• Photo: Daniel Kasap/PIXSELL