Sezona gotovo da je odrađena, iako turističke djelatnike očekuje još njen najslađi dio – posezona. A onim što je dosad odrađeno posebno je zadovoljan resorni ministar Veljko Ostojić, koji ne krije zadovoljstvo ne samo zbog turističkog prometa, koji je rekordan od postojanja hrvatske države, nego i zbog porasta zarade u prvih šest mjeseci u turističkoj djelatnosti. Ipak, da bi takav porast mogao izmamiti osmjeh na lice svake godine, veli on, nužne su nove investicije.

– Kako komentirate činjenicu da je Istra u osam mjeseci ostvarila rast od čak milijun noćenja?
– Ima tu još brojki koje su respektabilne. Milijun noćenja više u prvih osam mjeseci, prvi put u povijesti sedam milijuna noćenja u kolovozu? To pokazuje da je Istra prepoznata kao poželjna turistička destinacija. Sve ono što se u Istri radilo u zadnjih 15 do 20 godina počelo se jasno prepoznavati na tržištu. Promotivne aktivnosti i aktivnosti na stvaranju novih proizvoda dobile su i komercijalnu komponentu, poput bike i gourmet priče.

Danas se u Istri, posebno u pred i posezoni može vidjeti jako puno biciklista, što individualno, što u grupama. Istra definitivno u tom pogledu ima lidersku poziciju u Hrvatskoj i može na tržištu Mediterana postati jedna od pet najpoželjnijih turističkih regija. Sigurno da je i pitanje prometne infrastrukture, cestovne, ali i aviopovezanosti izuzetno važno.

U pogledu aviopovezanosti vidim u Istri veliki potencijal i velike mogućnosti napretka, pogotovo u pred i posezoni. To je nešto što je pred Istrom i na čemu Istra, privatni i javni sektor, treba dalje intenzivno raditi. U Njemačkoj sam, ali i u Sloveniji, Austriji za vrijeme mojih poslovnih razgovora, komunicirao ideju da Hrvatska u cijelosti, a pogotovo Istra i Kvarner, postanu ne samo poželjna destinacija za glavni godišnji odmor, nego i za produžene vikende i vjerujem da će se to pokazati i ove jeseni.

– Prema informacijama Porezne uprave, porastao je prihod u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u prvih šest mjeseci za 3,2 posto, dok je potrošnja u maloprodaji u srpnju pala za 5,1 posto. Kako to komentirate?
– Iako se radi o dva različita podatka, moram priznati da me podatak o potrošnji u maloprodaji malo iznenadio. Taj nas podatak treba zabrinuti zbog najmanje dva aspekta. Prvo je definitivno, iako o tome nismo radili dubinska istraživanja i analize, pitanje kupovne moći domaćeg stanovništva, a drugo je pitanje naše razine cijena u maloprodaji.

Osobno sam primijetio da su cijene u pojedinim maloprodajnim lancima na obali tijekom sezone bitno više u odnosu na zimu i neke druge destinacije. To je kratkoročna politika. Zašto bi netko nešto platio 20 posto skuplje na moru ako to u Zagrebu ili negdje drugdje košta manje?

S ulaskom u EU već od 1. srpnja nestat će carinske kontrole na granicama prema EU-u tako da se može očekivati, ukoliko je razina cijena kod nas bitno veća nego u zemljama odakle dolaze naši gosti, prije svega u kampove i privatni smještaj, da će se uvoz hrane dodatno povećati. –

Kreću li "Brijuni rivijera", Marlera?
– Projekt golfa na Marleri je, što se dokumentacije tiče, spreman. Sada je sve na investitoru i nadam se da će se na Marleri početi graditi vrlo brzo. Što se tiče "Brijuni rivijere", nekoliko sam puta osobno bio u Ministarstvu kulture na razgovoru oko kulturnog dobra i konzervatora. Činjenica je da će takva ili postojeća rješenja usporiti ili zakočiti veliki broj investicija na kojima se nalaze određeni objekti pod različitim režimima zaštite. Rješenje konzervatora za Katarinu je poništeno na drugom stupnju u Ministarstvu kulture, međutim novo još nije izdano iako je trebalo biti.

Ono što će predlagati Ministarstvo turizma, i što vjerujem da će drugi kolege podržati, su dvije stvari koje se tiču konzervatora. Oni trebaju imati određenog "regulatora", dakle netko treba imati mogućnost objektivno procijeniti razinu i vrstu zaštite. Također, treba definirati rok istraživanja, ukoliko je riječ o arheologiji, i cijenu.

Kod Hidrobaze čekamo novo konzervatorsko rješenje iz kojega ćemo vidjeti je li realno očekivati investitorski interes. Pineta je puno spremnija i predstoje još dodatni razgovori s Općinom Fažana i nakon toga može ići natječaj.

Pitanje objekata pod zaštitom je zaista interesantno. Nitko ne postavlja pitanje, ako je nešto toliko vrijedno da treba biti pod zaštitom, tko je to trebao štititi do sada? Uvijek se pojavljuje "dežurni policajac" u trenutku kada se javi potencijalni investitor i kada netko želi nešto obnoviti i uložiti neki novac.

Nitko nije postavio pitanje tko je odgovoran za to što su objekti na Katarini i Monumentima u potpunosti devastirani. Pored pitanja zaštite, vjerojatno ćemo i mijenjati model ustupanja zemljišta.

– O kakvom je to modelu riječ? Spominjali ste prodaju zemljišta.
– Bilo bi gubljenje vremena u natječaj ići po modelu iz prijašnjeg natječaja na koji se nitko nije javio. Tražili smo povratne informacije od kompanija koje su digle dokumentaciju za te lokacije i pitali ih zašto se nisu javile na natječaj. Neki od njih su odgovorili da je osnovni razlog bio model prava građenja i njegov prekratki rok.

Ako nismo uspjeli po tom modelu privući investitore, nema razloga da lupamo glavnom u zid. Moramo ga promijeniti. Ne znam čega se bojimo. Što će se dogoditi ako prodamo zemljište na kojem će biti izgrađeni objekti s nužnom okućnicom, a ostalo zemljište damo u dugoročan zakup? Ništa se neće dogoditi.

Dogodit će se to da će netko tamo uložiti novac, da će neki ljudi tamo dobiti posao i da će se tamo obavljati određena gospodarska aktivnost. Nitko neće uzeti zemlju.

Ta se zemlja treba prodati po razumnoj cijeni, a to znači da, kada se radi o businessu, ta cijena ne može biti 500 eura po kvadratu, nego puno manja. Cijena zemljišta ovisi o tome koji se posao na tom zemljištu obavlja, odnosno koliko se iz tog posla može izvući novca. (Razgovarala Barbara BAN)

INTEGRALNI INTERVJU U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE