Vjećnik Stevo Žufić izjasnio se protiv izgradnje javnih golf igrališta, pogotovo u gospodarskoj i socijalnoj situaciji kakva vlada u Hrvatskoj. Gradonačelnik Štifanić mu je odgovorio da je upravo on na nedavnom sastanku u Gradu rekao da bez golfa nema produžetka turističke sezone.

Čak sedam sati, sve do jedan sat u noći, trajala je zadnja sjednica porečkog Gradskog vijeća, čiji su najveći dio dnevnog reda činili izvještaji gradskih ustanova i tvrtki, ali i mnoge druge važne teme oko kojih su se lomila koplja. Jedna od njih bilo je donošenje Urbanističkog plana uredenja golf  igrališta Plava i Zelena laguna, koji je na kraju usvojen s deset glasova “za”, pet “protiv” i jednim suzdržanim.

UPU, koji se dva puta nalazio na javnoj raspravi pred građanima, paralelno s raspravom o Studiji utjecanja na okoliš, vijećnicima je predstavio pročelnik Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Damir Hrvatin. Plan obuhvaća površinu od oko 70 hektara uz uvalu Molindrio, južno od Turističkog naselja Plava laguna i sjeverno od TN-a Zelena laguna te zapadno od ceste Poreč – Vrsar.

Žufić: Lokacija nije dobro izabrana

Riječ je o zemljištu pretežno u državnom, a tek djelomično u vlasništvu Porečke i pulske biskupije te privatnih osoba, prekrivenom poljoprivrednom kulturom, šumom i maslinicima. Unutar zaštićenog je morskog obalnog područja i dijelom opremljen infrastrukturom. Od obale do igrališta predviđen je 20-metarski pojas za šetnicu.

– Osnovna namjena prostora je javno golf  igralište, koje će ujedno biti prvo takvo u Istri s pratećim građevinama i sadržajima, ali bez mogućnosti gradnje smještajnih kapaciteta. Golf  igralište oblikovalo bi se na način da dio nasada maslina ostaje kao parkovna arhitektura, a dio njih bi se presadio na novu lokaciju. Igralište se sastoji od 18 polja, uz mogućnost igre dva puta na devet polja, te golf vježbališta i kratkog igrališta za vježbanje.

Drugi  je sadržaj klupska kuća na maksimalno tri etaže, namijenjene za recepciju, odmor i razonodu, smještena u blizini ulaza u Zelenu lagunu. Druga predviđena građevina je kompleks servisnih objekata za održavanje igrališta, a na cijelom području izgrađenost iznosi od 1,7 posto, rekao je Hrvatin. Kaže da je jedina veća primjedba tijekom javnih rasprava bila na Studiju utjecaja na okoliš, pristigla od Zelene Istre, a tiče se “velike potrošnje vode iz vodovoda kao na Crvenom vrhu”. No, istaknuo je Hrvatin, za ovo golf  igralište koristit će se voda dobivena iz budućeg pročistača otpadnih voda.

Vijećnik Stevo Žufić s nezavisne liste Rodoljuba Kosića rekao je da je protiv izgradnje javnih golf igrališta, pogotovo u gospodarskoj i socijalnoj situaciji kakva vlada u Hrvatskoj.

– Nije dobra lokacija u Molindriju, između turističkih kompleksa i uz more, a golf igralište tu uopće nije moguće graditi jer Grad nije vlasnik većine zemljišta. Ne vidim mogućnost investicije iz EU-fondova. Ulažemo u nešto da bismo došli u situaciju da to nećemo moći realizirati, rekao je Žufić.

Vijećnik Daniel Šaškin s nezavisne liste Snježane Mekota smatra da je naziv “Golf  igralište Plava i Zelena laguna” predugačak, da nema dovoljno prostora za odražavanje većih manifestacija poput europskog ili svjetskog prvenstva te da su servisni objekti predaleko od igrališta što će stvarati trošak.

Sadržaj za cjelogodišnji turizam

Gradonačelnik Edi Štifanić vratio je “lopticu”  Žufiću, podsjetivši ga da je upravo on na sastanku u gradskoj upravi o produljenju turističke sezone rekao da sezonu “nije moguće produljiti ako nemamo golf”.  Štifanić je iznio podatak da će golf igralište trošiti godišnje oko 80 tisuća kubika vode, što je moguće osigurati iz pročistača Dodao je da će ovaj projekt donijeti nova radna mjesta te da ovakvo golf igralište u zimskim mjesecima može dovesti 70 igrača dnevno, što je način povećanja broja gostiju izvan sezone.

– Ocjenjujemo da je ovakav projekt težak od tri do pet milijuna eura. Šteta bi bilo da ne iskoristimo ako možemo iz državnog Fonda za razvoj turizma dobiti novac za izradu projektne dokumentacije. Zalažem se za golf bez obzira kako će se on zvati. Imamo hotele, ali nam fali sadržaja; golf, akvapark, to su sadržajj koji nam trebaju, rekao je Štifanić.

Nezavisnu Snježanu Mekota zanimalo je može li se projekt prodati ako je riječ o javno-privatnom partnerstvu, koliko Grad u njemu može sudjelovati i što je privatno. Hrvatin je dogovorio da je ovdje riječ o osnovnoj dokumentaciji koja otvara proces da se nešto može dogoditi, nakon čega se tek rješavaju vlasnički odnosi, a lokacijska dozvola osnovni je preduvjet za izradu projektne dokumentacije. Što se tiče vlasničkih odnosa, smatra da će to ovdje biti jednostavnije riješiti nego u nekim drugim slučajevima, s obzirom na manji broj vlasnika zemljišta.

Vedrana Habereiter, Glas Istre