Zelena Istra iz Studije izdvaja navode kojima se utvrđuje da će plinovod negativno utjecati na ukupno 104 strogo zaštićene vrste, 59 zaštićenih vrsta i 13 rijetkih i ugroženih staništa, na zaštićene dijelove prirode: more i podmorje Limskog kanala (posebni rezervat u moru), ušće rijeke Mirne (područje u statusu zoološko-ornitološkog rezervata), na lokve u neposrednoj blizini trase plinovoda, na speleloške objekte te na činjenicu da se cijelo područje trase plinovoda nalazi na međunarodno zaštićenom krškom području.

Unatoč navedenom, u izradi Studije nisu sudjelovali Državni zavod za zaštitu prirode, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Istarskoj županiji, Hrvatsko ornitološko društvo i ostale nadležne institucije, niti je provedena ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu.

Kao i obično, sudjelovanje javnosti je marginalizirano i svedeno na zadovoljavanje forme: stanovnike kojima će plinovod prelaziti preko oranica i pored kuća gradovi i općine nisu obavijestili o zahvatu, a suradnja s njima namjerava se provoditi tijekom i nakon realizacije zahvata, tj. nakon što se zahvat lokalnoj zajednici nametne bez konzultacija i bilo kakve suradnje. U Rovinju je na javnoj raspravi, koja završava sutra, bilo oko 5 ljudi, u Umagu vjerojatno sličan broj. – Zadovoljiti formu javne rasprave najdalji je domet kako investitora, tako i izrađivača studija utjecaja na okoliš i tijela nadležnih za procjenu utjecaja na okoliš. I dalje među njima vlada pogrešno uvjerenje je postupak procjene utjecaja na okoliš fundamentalno tehnički, a da je sudjelovanje javnosti marginalni dodatak. Takav način odlučivanja, naravno, ne vodi računa o javnom interesu, interesu lokalne zajednice, transparentnosti odlučivanja i nužnosti za demokratskom procedurom. Stručnost tako postaje izgovor za izostanak odgovornosti prema građanima, kažu u Zelenoj Istri.

Kao kruna sveg navedenog, izrađivači Studije tvrde da je planirana trasa jedina moguća, jer je upravo ta ucrtana u važeće prostorne planove. Međutim, sam tekst iz Studije demantira to obrazloženje dano građanima na javnoj raspravi. U tekstu stoji da trasa nije usklađena s Prostornim planom Istarske županije, a djelomično je usklađena s dokumentima prostornog uređenja nižeg reda. Trasa je definirana Idejnim rješenjem koje je izradila tvrtka PlinaCRO d.o.o u veljači 2007. godine, a ono je korišteno za usklađivanje Prostornog plana Istarske županije i prostornih planova gradova i općina s predmetnom trasom, što je još uvijek u tijeku.

– Uvjereni smo da postoji i bolja varijanta izmještanja trase van zaštićenih područja prirode. Istočnijom trasom bi se omogućila i plinofikacija velikih mjesta poput Kanfanara i Žminja. Iz sažetka koji nam je priredio izrađivač Studije nije uopće jasno, npr., koliko će domaćinstava u Istri dobiti plin. Hoće li Kanfanar i Žminj dobiti plin ili ne? Umjesto toga, pod "svrhom poduzimanja zahvata" navodi se samo "provedba plinofikacije zapadnog dijela Istarske županije", zaključuju u Zelenoj Istri.

(MBM Barkun)