Površina Istre iznosi 2.820 km2 s približno 200.000 stanovnika.

Tom malom području krasne nam zemlje prijeti betonizacija priobalja, bespravna gradnja, te Prostorni plan Istarske županije kojim se u Istri planira izgradnja 23 golf igrališta. Ne radi se o nekoj dalekaoj budućnost, golf nam se dešava upravo SADA!

Razloga za neslaganje i zabrinutost zbog izgradnje golf igrališta ima mnogo. Svaki predloženi golf teren u Istri zauzeo bi između 80 do 150 hektara zemljišta. Uz svako igralište veća je površina određena za izgradnju apartmanskih naselja, hotela, i vila. Izgradnjom golf igrališta ostajemo bez šuma, pašnjaka, livada, i vode.

Vjerujem da ima golfera koji istinski uživaju u napucavanju loptice preko livade, međutim, golf sadrži brojne “ekskluzivne” elemente koji ga čine sportom elite, ili onih velike platežene moći: ekskluzivni klubovi i hoteli, luksuzna garderoba, vile, wellness centri, ugostiteljski objekti, bazeni, “spoj” prirode i sporta, uživanje u boravku u “netaknutoj” prirodi…

Osim navedene elite, većina građana nema prilike uživati u sportu kao što je golf. No problem golfa nije samo u tome, problem je prvenstveno ekološki: od uništavaju biološke različitosti do pretjerane potrošnje vode i opasnosti salinizacije, i korištenja pesticida.

 

Prema našim saznanjima, od ukupnog broja prostornim planom planiranih golf igrališta (23), studija utjecaja na okoliš odbijena je za dva golf igrališta i to za golf igralište “Prašćarija” kod Novigrada te “Brkač” kod Motovuna. Studija utjecaja na okoliš za golf igralište “Vrnjak” kod Grožnjana je prošla kod nadležnog Ministarstva Zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, dok je za golf igralište “Marlera” izdana građevinska dozvola. Za golf igralište “Crveni vrh” i za golf igralište “Markocija”, oba kod Umaga, javni uvid u studiju utjecaja na okoliš je izvršen, ali nam rezultat nije poznat.

Što znači imati golf igralište u “vlastitom dvorištu”?

Golf igrališta povlače za sobom mnoge probleme, tri značajnija problema, ili ona koja se najčešće navode jesu: voda, gubitak bioraznolikosti i izgradnja – apartmanizacija.

Negativan utjecaj golf igrališta na okoliš ovisit će i o samim lokalitetima. Poslovi vezani uz nekretnine (vrlo često netransparentni) usko su povezani s golfom vežu uz potencijalne opasnosti za područja visoke naturalističke vrijednosti (šume, jezera i vlažni krajevi) i konflikt s vec postojećim ekonomskim djelatnostima tih kprojektima. Zatim problematika vezana uz korištenje vode i njeno pretjerano trošenje, a koje je potrebno želi li se održavati takva struktura, opasnost od salinizacije podzemnih voda u priobalnim krajevima i njihovo moguće zagađenje pesticidima. Drugi se odgovori rajeva (poljoprivreda i uzgajanje životinja).

Koliko vode troši jedno golf igralište?

Svako golf igralište, srednjeg tipa s 18 rupa, prema procjenama Europske golf udruge, troši prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Ili svaka 24 sata, jedno golf igralište “popije” istu količinu vode koju potroši jedan gradić od 8000 stanovnika. Ovdje se svakako ne govori o zanemarivim količinama vode koje se koristi za navodnjavanje i održavanje primjerene vegetacije na igralištu. Upotreba vode za golf igrališta, gledano očima potrošaca, postaje nepodnošljivi luksuz, naročito u periodima suše ili u periodima kada je smanjena količina vode. Stanovništvo Istre jako je dobro upoznato s tim problemom tijekom ljetnih mjeseci. A sad nam na vrat natovaruju i uzdržavanje 23 golf igrališta!

Zakon o vodama, NN broj 107/95 kaže:

“Članak 6.

Upravljanje vodama zasniva se na načelima:

1. voda je nezamjenjiv uvjet života i rada. Obveza je svih osoba s pažnjom čuvati njezinu kakvoću, štedljivo i racionalno je koristiti, uz jednake zakonom utvrđene uvjete,

5. za korištenje voda koje prelaze granice dopuštene opće uporabe, kao i za svako pogoršanje kakvoće vode, plaća se naknada razmjerno koristi odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju voda.”

Prema najavi Veljka Ostojića, član Poglavarstva zadužen za turizam istarske Županije, objavljenoj u "Glasu Istre", ne samo da će se postupak izdavanja građevinskih dozvola za gradnju golf terena pojednostaviti, nego se za golf igrališta s pratećim sadržajima ne bi plaćao vodni doprinos, kao ni naknada za uređenje voda. Cijena vode iz izgrađenih vodoopskrbnih sustava iznosila bi najviše dvije kune po kubiku (dok građani za kubik plaćaju 11 kuna). Nadalje, preporuke kojima se želi ubrzati početak gradnje golf terena u Istri, odnose se i na izdvajanje šuma iz šumskoggospodarskog područja radi izgradnje pratećih sadržaja golf resorta. Da nismo vidjeli napismeno, ne bismo vjerovali!!!!

Obala

Andrea ATZORI, odgovorna osoba u G.A.M.-u, međunarodnoj mreži udruga protiv izgradnje novih golf igrališta, novinar, publicist; diploma Političkih nauka Univerzitet Cagliari (Sardegna), ističe: “Što se tiče obalnih golf igrališta ili onih blizu obale, govorimo o drugoj okolišnoj opasnosti. Kada ne koriste vodu iz vodovoda i akumulacijskih jezera, promotori golfa se vrlo često hvale da su potpuno samostalni u opskrbi vodom koristeći vlastite bunare, one na samim terenima. U ovakvim slučajevima vlada potpuno neznanje ili svjesno zanemarivanje istine da su upravo trivelacije bunara (bušenje bunara) direktni uzrok porasta postotka soli u vodi u postojećim podzemnim vodama, a što dokazano dovodi do dezertifikacije teritorija. Govorimo o takozvanom fenomenu salinizacije pitkih voda. “

Kao što je do sada prikazano, golf nikada ne dolazi sam, dakle u zonama blizu mora golf donosi: vile i ostale nekretnine, urbanizaciju područja.

Pesticidi

Prema podacima stručne literature na jednom golf igralištu u Japanu prosječno se primjeni 1,5 tona kemijskih proizvoda godišnje, količina koja je 8 puta veća od one koja se koristi za polja riže. U nekim istraživanjima američkih institucija govori se o 750 kg kemijskih proizvoda na godinu na jednom standardnom igralištu u SAD-a. U Danskoj 135 golf igrališta (40% od ukupnog broja) koja su sagrađena na državnim ili općinskim terenima, do kraja 2003. godine morali su se prilagoditi postavljenim zahtjevima o dozvoljenim količinama pesticida koje mogu zagaditi podzemne vode. Sve je to regulirano državnim zakonom i očiti je znak postojećeg problema.

Koliko košta realizacija i upravljanje golf igralištima?!

Investitori i promotori golf igrališta, neprestano zanemaruju i skrivaju realnu cijenu realizacije i upravljanja golf igralištima. Postavlja se pitanje koliko su golf igrališta sama za sebe, bez izgradnje apartmana koji će se kasnije prodavati, profitabilna?

Svaki projekt golf igrališta, prije ili kasnije, bude popraćen prijedlogom da se izgrade i rezidencijalne vile i pitanje je vremena kada će te nekretnine biti ponuđene na tržištu na prodaju. To je veoma čest slučaj kada se igrališta realiziraju u zonama koje su udaljene od velikih gradskih središta ili turističkih naselja.

U Italiji postoji 56.000 upisanih članova u 262 igrališta-kluba s prosjekom od 214 igrača po 1 igralištu, u odnosu na 2.000 igrača po igralištu u SAD-a i manje od 1.000 igrača u Nizozemskoj i Japanu.To objašnjava činjenicu zašto su mnogi klubovi pred stečajem. Kao primjer može se navesti stečaj kluba u gradu Schladming u Austriji, sa 21 milion šilinga duga.

Koliko će članova biti upisano ili je upisano u golf-klubove u Hrvatskoj? Da li je ta brojka dovoljna da oni svojim članarinama pokriju održavanje tih igrališta?

Što umjesto golfa?

Pri definiranju strategije golfizacije Istre, nisu razmotrene druge mogućnosti strateškog razvoja Istarske županije, koje u mnogo većoj mjeri vode računa o istarskoj autohtonosti, ekonomskoj samoodrživosti i održivom razvoju, očuvanju okoliša, otvaranju novih radnih mjesta te razvoju turizma temeljnog na autohtonosti i ekologiji. Umjesto toga, nudi se daljnja apartmanizacija i betonizacija Istre, pretvaranje šuma i livada u građevinska zemljišta, zagađivanje pesticidima i herbicidima, uništavanje prirodnih zona , ugrožavanje i/ili uništavanje autohtonih i prirodnih lanaca flore i faune. Umjesto promišljenje strategije bazirane na održivosti i od koristi cjelokupnom stanovništvu Istre, promovira se i provodi u djelo plan koji će koristiti pojedinim investitorima.

Istra koja je poznata kao “Terra magica” postaje “Terra Golfica – Istria Betonica”! Cilj nam je zaustaviti bezumnu apartmanizacija pod izlikom izgradnje golf igrališta, suludo trošenje vode, te podilaženje investitorima koji žele betonizirati Istru . Na osnovu kojih kriterija je predloženo 23 golf igrališta u Istri? Stvarni interes za igranje golfa moglo bi zadovoljiti nekoliko golf igrališta u Istri, čije bi se lokacije trebale utvrditi temeljem pažljive studije utjecaja na okoliš.

Iva Šverko, 13.4.06, ekologija.hr