Podrška djeci tijekom ranog razvoja dokazano se pokazala najvažnijim ulogom u zdravlje za život. Zdravi gradovi okupljeni u Hrvatskoj mreži zdravih gradova već više od godine dana rade na stvaranju stručne podloge koja bi u konačnici rezultirala strateškim dokumentom u vidu strategije ulaganja u rani razvoj djece na području RH.

U svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) postoje dokazi iz istraživanja koja pokazuju da podrška ranom dječjem razvoju utire put zdravlja za čitav život. Danas znamo da zdravlje ne ovisi samo o genetskim predispozicijama. Tako genetske predispozicije, okolišni uvjeti, osobna aktivnost i društveno okruženje utječu na zdravlje. Baš zato danas se govori o društvenim odrednicama zdravalja pri čemu se misli na sve pozitivne uvjete u okruženju čovjekova života i rada te u društvenoj zajednici koji potiču zdrav rast i razvoj djece i čitavih obitelji. Utjecaj genetske predispozicije te  okolišnih i društvenih uvjeta za zdravlje jednako je važan za zdrav rast i razvoj djeteta (kasnije osobe). Ukoliko dijete ima dobre genetske predispozicije ali se rodilo u  izrazito nepovoljnim socijalnim prilikama koje čitavoj obitelji kreiraju stres ili ga prate negativna događanja (nema obitelji, bolest ili ovisnost u obitelji, nasilje, ..) ono ima preduvjete za lošije zdravlje od djeteta koje se  rodilo u stabilnoj i poticajnoj obitelji.  Isto tako, dijete može imati i skromnije genetske predispozicije, ponekad čak i određene teškoće, no ako se rodilo u poticajnoj obitelji koja se njime istinski bavi i ako je dobilo potrebnu skrb okruženja/sustava ono u pravilu može postići značajno bolji razvoj, razviti maksimalno svoje potencijale i u konačnici imate bolje zdravlje. Navedene spoznaje nameću odgovornim društvima tkz. društvenu odgovornost za zdravlje. Društva i zajednice koje prihvaćaju društvenu odgovornost za zdravlje izjednačavaju mogućnosti djece za zdrav rast i razvoj, osiguravaju društvenu zaštitu djece/obitelji kroj stabilne  državne sustave (socijala, zdravstvo, odgoj i obrazovanje) odnosno kroz zaštitne programe , nad standarde u zajednici (savjetovališta, uključivanja sve rizične djece u programe za slobodno vrijeme, preventivne programe).

Istraživanja u oblasti psihologije, biomedicinskih i drugih znanosti govore o neospornim dokazima da temelji zdravlja u odrasloj dobi leže u prenatalnom razvoju (razvoj prije rođenja) i ranom djetinjstvu. Uvjeti života i događaji u ranom djetinjstvu ostavljaju „pečate“ odnosno tragove u mozgu koji trajno utječu na razvoj i zdravlje djeteta, a kasnije odraslog čovjeka. Neki od štetnih događaja u ranom djetinjstvu za dijete su jaki stres majke, post partalna depresija majke i uopće loše mentalno i/ili fizičko zdravlje majke, odrastanje bez roditeljske skrbi, nasilje,  ratovi, katastrofe i drugi nepovoljni događaji. Prve i osnovne životne uvjete za razvoj dijete dobije u obitelji, a potom u široj društvenoj zajednici (jaslice, vrtići, škole, programi u zajednici za slobodno vrijeme, drugi zaštitni programi u državnim sustavima i zajednici). Činjenica da obitelj u kojoj se dijete rodilo i prilike u kojima je raslo determiniraju zdravlje za čitav život generira nepravedan položaj (start za dijete) jer ono ne može izabrati u kojoj obitelji i prilikama će se roditi. Otuda od SZO dolazi snažna poruka da osim osobne odgovornosti za zdravlje postoji i društvena odgovornost za zdravlje koju ne može izbjeći niti jedna odgovorna državna, regionalna i najzad  lokalna vlast. Isto nameće odgovornim društvima obvezu da osiguraju pravednu i stručnu  društvenu zaštitu djece/obitelji kroj stabilne  državne sustave (socijala, zdravstvo, odgoj i obrazovanje) i kroz zaštitne programe u zajednici.

 O strategiji ulaganja u rani razvoj koja bi svoj djeci osigurala društveni standard koji potiče zdravlje, bolji životni strat i pravedniju poziciju djeci u riziku, koja bi ponudila zaštitu na razini ranog prepoznavanja  rizika u obitelji ili u ranom razvoju djeteta te omogućila povezivanje svih važnih sustava u državi kao i razvoj programa u zajednici raspravljalo se na 23. Jesenskom poslovnom sastanku Hrvatske mreže zdravih gradova od 25. do 27. listopada 2018. u Crikvenici. Na sastanku su sudjelovale predstavnice stručnog tima Zdravog grada Poreč te predstavljale porečke lokalne zaštitne programe za obitelj i djecu tijekom ranog razvoja.

U okviru sastanka predstavnici zdravih gradova i županija te predstavnici sustava zdravstva i socijale imali su prilike upoznati Centar za pružanje usluga u zajednici „Izvor“ u Selcu koji dominantno pruža potporu udomljavanju djece bez adekvatne roditeljske skrbi te potporu udomiteljima. Upravo primjer Centra Izvor u potpunosti se uklopio u centralnu temu sastanka te pokazao kako je rast djeteta u udomiteljskoj obitelji najbolja i najprirodnija potpora ranom rastu i razvoju djece bez adekvatne roditeljske skrbi. Djeca bez roditeljske skrbi su od samog starta svog životnog puta u riziku te imaju lošije prilike za zdrav razvoj. Razvijajući svoju dominantnu djelatnost Centar Izvor-Selce doveo je Primorsko goransku županiju na poziciju najuspješnije županije po broju udomiteljskih obitelji te županije sa najmanje djece u ustanovama

Hrvatska mreža zdravih gradova upravo na tragu spoznaja i dokaza SZO-e  radi na stvaranju stručne podloge za nastanak Strategije ulaganja u rani razvoj RH.  Izjednačavanje prava na zdrav rani razvoj djece kao ulog za zdravlje kroz život odraz je društvene humanosti, socijalne osjetljivosti i odgovornog promišljanja ukupnog društvenog razvoja. Ono je i temelj demografskog razvoja jer je demografski razvoj usko vezan uz ukupnost svih ulaganja u dijete i obitelj, uz stvaranje okruženja sigurnosti, zaštite i podrške svakoj obitelji u okruženju, podrške jednoroditeljskim obiteljima te stvaranje pravednih mogućnosti za rast i razvoj sve djece.

 

Zdravi grad Poreč