Ovisnost je stanje koje uključuje intenzivnu želju/potrebu za uzimanjem nekog sredstva ovisnosti npr. alkohola, cigareta ili za obavljanjem neke aktivnosti npr. kockanje, igranje video igrica i sl. Ono što je kod ovisnosti ključno odnosno kako prepoznajemo da je nešto ovisničko ponašanje je to da osoba gubi kontrolu nad svojim impulsima i kontinuirano konzumira neko sredstvo ili se upušta u ovisnička ponašanja unatoč štetnim posljedicama koje oni donose.

Gledajući sa strane, ovisnosti mogu izgledati kao izbor, kao da osoba bira hoće li popiti, otići u kasino i sl. Međutim kada govorimo o ovisnosti kao mentalnom poremećaju, tu se više ne radi o izboru već o impulsu nad kojim osoba nema kontrolu jednom kada se upusti u ovisničko ponašanje. Ovisnost dovodi do promjena na mozgu koje ometaju procese donošenja odluka i  samokontrolu ovisnika, ali i njihovu sposobnost da se odupru intenzivnoj potrebi/želji za upuštanjem u ovisnička ponašanja.

Vrste ovisnosti

U današnjem društvu postoje različiti oblici ovisnosti, a prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM 5), koje izdaje Američko psihijatrijsko društvo, službeno se razlikuju dvije vrste, fizičke i psihičke tzv. ponašajne ovisnosti. Fizičke ovisnosti se odnose na vrstu ovisnosti koje uključuju konzumaciju neke psihoaktivne tvari, dakle nekog sredstva ovisnosti. Karakterizira ih stvarna fizička potreba za uzimanjem tvari kako bi se tijelu omogućilo normalno funkcioniranje. U ovu vrstu spadaju one na koje obično prvo pomislimo kada govorimo o ovisnostima, a to su alkohol, droge, lijekovi, cigarete, kava i sl.

Psihičke odnosno ponašajne ovisnosti odnose se na gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjima i upuštanje u aktivnosti, koje dovode do osjećaja ugode. Karakterizira ih dakle intenzivna želja odnosno potreba da se ponovno iskuse osjećaji ugode i zadovoljstva, koju su proizašli iz nekog ponašanja. Ova vrsta je uvrštena u priručnik mentalnih poremećaja tek 2013 godine i tu službeno spada za sada samo ovisnost o kockanju, a očekuje se uskoro da će i ovisnost o video igrama biti prepoznata kao poremećaj. Međutim, stručnjaci prepoznaju još niz ponašanja koja su ovog ovisničkog tipa, ali su relativno nova te nedostaje istraživanja u tom području. Dakle u ovu vrstu spadaju ovisnost o pametnim telefonima, društvenim mrežama, o seksu, pornografiji, hrani, shoppingu, tjelovježbi, poslu.. 

Moderne ovisnosti

Danas pojam ovisnosti uključuje širok raspon ponašanja, koja iako su društveno prihvaćena, mogu ozbiljno ugroziti kvalitetu života pojedinca. Ovisnosti modernog doba većinski su iz kategorije psihičkih/ponašajnih ovisnosti upravo zato što je većina njih povezana uz tehnološki napredak i sociokulturalni kontekst u kojem živimo. Iako je toga bilo i ranije, 2020. u vrijeme pojave korona virusa i kada smo bili većinu vremena zatvoreni doma, stvorile su se neke nove ovisnosti, ali su ojačali i neki stariji oblici. Svijet je u to vrijeme stao, a mi smo se preselili online – naša druženja, shopping, zabava, edukacije.. i tako smo postali još ovisniji o ekranima. Ljudi su se iz dosade počeli snimati i objavljivati videa po društvenim mrežama i tako danas imamo puno mladih, ali i starijih, koji su ovisni o lajkovima, broju pratitelja, svakodnevnom stvaranju novih sadržaja, kojima će zadržati svoje pratitelje, ali i pridobiti nove. Još jedna ovisnost o ekranima vezana je uz streaming usluge – danas imamo beskrajnu dostupnost glazbe, filmova, TV serija putem raznih platformi koje nas drže satima zalijepljene uz ekrane. U kontekstu ovih modernih ovisnosti važno je spomenuti i ovisnost o radu, koja je danas sve češća upravo zato što ovo moderno radno okruženje stavlja naglasak na visokim performansama i stalnoj dostupnosti zaposlenika. Također, danas je sve više onih koji su ovisni o različitim kozmetičkim i tretmanima ljepote te estetskim zahvatima. Primjera ovisničkih ponašanja u ovom modernom društvu je još puno, ali je zapravo važno imati na umu da su to neke svakodnevne situacije, koje mogu postati ovisnosti ukoliko se izgubi kontrola. Što se tiče ovih nekih tradicionalnijih ovisnosti, odnosno supstanci, one danas dolaze u nekim novim verzijama. Tako su kod mladih danas osim cigareta vrlo popularni neki novi oblici duhanskih proizvoda – e-cigarete, vapeovi (parilice), snus (duhanske vrećice), a također u velikoj mjeri konzumiraju razna kofeinska i energetska pića.

Znakovi ovisnosti

Ovisnost se manifestira drugačije kod svake osobe, a znakovi ovisnosti razlikuju se ovisno o tome o čemu je osoba ovisna. Npr. ovisnosti o supstancama mogu imati vidljive fizičke nuspojave, što nije slučaj kod svih ponašajnih. Ali generalno, jedan od najvažnijih znakova toga da postoji neki stupanj ovisnosti je gubitak kontrole. Osoba ne može prestati sa svojim ovisničkim ponašanjem niti onda kada želi npr. ovisnik o alkoholu ne može stati samo na jednom piću. Još neki znakovi su:

• osoba ulaže puno vremena u konzumaciju ili ovisničko ponašanje
• povećava se tolerancija – s vremenom trebaju više sredstva ovisnosti ili aktivnosti kako bi doživjeli jednake efekte kao ranije
• fokus im je primarno na ovisnosti i gube interes za drugim aktivnostima u kojima su ranije uživali
• ne ispunjavaju svoje obaveze i odgovornosti npr. na poslu, u školi ili kod kuće
• razvijaju razne osobne probleme – to se odnosi na zdravstvene poteškoće, mentalne (takve osobe mogu postati iritabilne, potištene, anksiozne, promjenjivog raspoloženja), imaju narušene odnose (obiteljske, prijateljske, poslovne), financijske probleme, i sl.

 

Dakle, ovisnost, bila ona fizička ili psihička/ponašajna, utječe na mnoge aspekte života pojedinca. Opetovana konzumacija sredstva ovisnosti ili upuštanje u ovisnička ponašanja dovodi do promjena na mozgu,  koje ometaju procese učenja, pamćenja, prosuđivanja i donošenja odluka. Poznato je da ovisnost uzrokuje razne mentalne poteškoće, najviše se veže uz depresiju i anksiozne smetnje.  

Uzroci ovisnosti

Uzroci ovisnosti mogu biti različiti zato što je i ovisnost jedno složeno stanje. Ono što znamo da je kod svih vrsta ovisnosti i kod svih ljudi jednako je to da te supstance i ponašanja utječu na naš mozak, posebno na centar za nagrade u mozgu. Ljudi su biološki motivirani tražiti nagrade i ugodu. Često to dolazi iz nekih zdravih ponašanja npr. ako provodimo vrijeme s dragim osobama ili jedemo nešto ukusno, naše tijelo oslobađa kemikaliju koja se zove dopamin (popularno zvan hormon sreće) zbog čega osjećamo zadovoljstvo i želju da se ponovno upustimo u ponašanja koja će dovesti do te ugode. Isto tako, supstance šalju velike količine dopamina kroz naš mozak, kao i neke aktivnosti poput seksa ili shoppinga. Na taj način se dakle učvršćuje ovaj ciklus i tako se postepeno razvija ovisnost. A ljudi ulaze u ta ovisnička ponašanja najčešće u vrijeme kada im je u životu izazovno, kada su pod stresom, kad nailaze na probleme s kojima se ne mogu nositi, tada se u potrazi za ugodom ili možemo reći u bijegu od problema upuštaju u takva ponašanja. Kod adolescenata je razvojno očekivano da istražuju i eksperimentiraju s različitim tvarima i aktivnostima, također u potrazi za zadovoljstvom i ugodom, koje proizlaze ne samo iz tih aktivnosti već i iz prihvaćenosti od vršnjaka, što je njima najveća nagrada. Danas se govori o jednom novom konceptu, koji posebno kod mladih doprinosi osnaživanju ovisničkih ponašanja, a to je FOMO – ‘Fear of missing out’ iliti strah od propuštanja. „Što ako ne pogledam seriju o kojoj svi pričaju“ (na društvenim mrežama ili generalno u društvu), „ako nemam najnoviji mobitel ili tenisice“, „ako nisam odradila najnoviji trend na TikToku“. Dakle, bombardirani smo konstantno s puno sadržaja i novih trendova, što stvara puno anksioznosti i naročito kod mladih strah da će nešto od toga propustiti i time biti različiti ili neprihvaćeni od vršnjaka, a to onda pojačava vjerojatnost razvoja nekog oblika ovisnosti. Hoće li se neka ponašanja razviti u ovisnost ili ne, ovisi ponajprije o biološkim odnosno genetskim čimbenicima. Ukoliko osoba u obitelji ima ovisnika, šanse da će i sama razviti neku ovisnost su puno veće. Genetika međutim nije jedini rizični faktor za razvoj ovisnosti, već veliku ulogu igraju razvojni i okolinski čimbenici. To koliko je okolina u kojoj je osoba odrastala bila podržavajuća, je li osoba uspješno savladavala neke rane razvojne zadatke kao školstvo, povezivanje s vršnjacima, emocionalno sazrijevanje odnosno je li uspjela razviti svoje vještine i sposobnosti.

Kako si osoba može pomoći?

Ovisnost nije samo problem pojedinca, već i cijele njegove obitelji i okoline. Važno je da se prepoznaju rani znakovi ovisnosti, kada je neko ponašanje počelo utjecati na svakodnevno izvršavanje obaveza. Takva osoba obično zanemaruje svoje osobne i radne/školske odgovornosti te se često osjete i promjene u bliskim odnosima. Roditelji bi trebali biti uključeni u život svoje djece iako se npr. adolescenti tome često protive, ali je i dalje potrebno postavljati im neke granice i usmjeravati ih na neka druga ponašanja.

Svi se mi ponekad upuštamo u neka ponašanja, koja možda nisu za nas najbolja npr. popijemo koju kavu više u danu, gledamo TV više nego što bi trebali, impulzivno kupimo nešto zato što je na popustu ili nam se svidjelo. I ponekad to radimo jer nam je emocionalno teško i time si pružimo neko zadovoljstvo i kratku utjehu. Zato je važno biti svjestan sebe i svojih motiva zbog kojih se upuštamo u neka ponašanja i prepoznati i priznati si kada to više nije na nekoj zdravoj razini. Svi oblici ovisnosti, neovisno o tome koliko su teški mogu se liječiti kroz različite pristupe. Za ove tradicionalnije oblike ovisnosti (o drogama, alkoholu) postoje grupe podrške i značajno djeluju u tretmanu. Za ove modernije oblike će možda biti potreban individualniji pristup. Kroz razgovore sa stručnjakom osoba može osvijestiti svoje neugodne emocije, ranija iskustva iz života i razne poteškoće koje su ju mogle dovesti do toga da sad ugodu traži kroz ovisnička ponašanja, ali može naučiti i nove načine kako se nositi sa svojim poteškoćama i neugodama.

 

Emina Nezirević

psihologinja Zdravog grada Poreč