Tri dana i dvadeset zanimljivih predavanja o djeci i njihovoj ulozi kroz povijest, koja je održalo dvadesetak eminentnih stručnjaka iz područja historiografije, kratak je sažetak četvrtog Istarskog povijesnog biennalea, međunarodnog znanstvenog skupa jučer završenog u Zavičajnom muzeju Poreštine. »Filii, filiae…: položaj i uloga djece na jadranskom prostoru« naslov je ovogodišnje manifestacije, koju su kao i prijašnjih godina karakterizirale upravo teme iz svakodnevice, još nedovoljno obrađene u hrvatskoj historiografiji, a ovim putem prezentirane na ležeran i kvalitetan način.
Tako je Zrinka Nikolić Jakus, docentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, govorila o dojiljama u dalmatinskim gradovima srednjega vijeka. Na temelju narativnih i notarskih izvora Nikolić Jakus je predstavila analizu ovog fenomena u Dalmaciji te ga usporedila s rezultatima dobivenim u istraživanjima u drugima mediteranskim sredinama. Također je iznijela podatke o terminologiji koja se vezano uz dojilje javlja u izvorima, razloge njihova upošljavanja, trajanje službe te društveni i materijalni status. Kako je izgledalo djetinjstvo na Motovunštini, prikazala je Mirjana Margetić iz Etnografskog muzeja Istre. Kroz nekoliko cjelina: običaje vezane uz rođenje, dječji vrtić i škole, igre i igračke te ulogu djece u godišnjim običajima ova je pulska znanstvenica prikazala dječji svijet i kulturu u Motovunu. Iznijela je i nekoliko zaboravljenih dječjih igara i pjesmica, a većinu je materijala prikupila terenskim istraživanjem u razgovoru s osobama koje žive ili su živjele na ovom području. O slučaju rođenja blizanaca u Puli u 18. i 19. stoljeću govorio je Slaven Bertoša sa Sveučilišta Jurja Dobrile. Naveo je da su se blizanci rađali prilično često, najviše su bili upisani u knjige krštenih, znatno manje u knjige umrlih, što proizlazi iz činjenice da je pri krštenju bilo važnije označiti status blizanaca nego pri ukopu. Nerijetko su se tek rođeni blizanci nalazili u smrtnoj opasnosti pa ih je krstila primalja, što se posebno evidentiralo, a zanimljiv je i jedini podatak o slučaju rođenja trojki (1761.) koji je također zapisan u knjizi umrlih.
Zadovoljstvo rezultatima ovogodišnjeg biennalea izrazila je ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić-Vekić, koja je zajedno s kolegicama Tajanom Ujčić i Marijom Mogorović Crljenko 2003. godine pokrenula ovaj projekt.
– Do izražaja je došlo puno novih podataka s područja Hrvatske, Italije i Slovenije koji će omogućiti komparativnu analizu podataka o djeci u povijesti na jadranskim prostorima. Bilo je dosta žestokih diskusija, koje su omogućile razmjenu mišljenja i novih saznanja o ovim temama, zaključila je Uljančić-Vekić. Sudionici ovogodišnjeg biennalea, već tradicionalno, utvrdili su i temu sljedećega, a to je kultura stanovanja na jadranskom prostoru u najširem smislu riječi.

V.Habereiter, Glas Istre