Svjetska banka, naime, jesenas je odlučila da neće odobriti taj zajam od 150 milijuna eura, premda je u lipnju bilo upriličeno njegovo svečano potpisivanje između Horvaieva prethodnika Ananda K. Setha i ministra financija Ivana Šukera.

Proteklih tjedana izašle su na vidjelo mnoge slabosti u pregovorima Hrvatske s EU. Dojam je da reformski program kojeg već godinama podržava i Svjetska banka, a trebao je olakšati pregovore s EU, nije dao osobite rezultate?

 – Ne bih se složio s tom konstatacijom i mislim da je posljednjih 15-ak godina učinjen značajan napredak u mnogim područjima. No, generalno govoreći, mislim da je za Hrvatsku vrlo važno završiti pregovore s EU. Kroz slične su teškoće prolazile i druge zemlje i bilo im je potrebno određeno vrijeme da bi ih riješile.

Zašto je Svjetska banka na kraju odgodila PAL zajam? O tome nije bilo nikakve obavijesti niti s vaše strane, niti iz Ministarstva financija.    

 – Program je potpisan prošlog ljeta i cilj mu je bio, prije svega, poboljšanje investicijske klime i učinkovitija javna potrošnja, ali nije odobren. Bilo je kašnjenja u izvršavanju pojedinih mjera ili je Vlada poduzimala mjere koje nisu bile u skadu s dogovorenim programom, a zbog izbora nije bilo dovoljno vremena da se o njima raspravlja. To se odnosi na promjene u mirovinskom sustavu kojima se potiče ranije umirovljenje. Zatim, nisu povećani socijalni izdatci namijenjeni najsiromašnijem dijelu stanovništva, a nije se dogodio ni očekivani napredak u području restrukturiranja Hrvatskih željeznica.

Kod mirovinskog sustava riječ je o odluci kojom se prijevremeno umirovljenje više ne ´kažnjava´ manjom mirovinom za 20 posto, već samo za devet?

– Glavni je problem dugoročna održivost mirovinskog sustava. Jedna od mjera na koju se Vlada odlučila je poticanje ranog umirovljenja, a ona nije u skladu s europskom praksom kojoj je cilj zadržati radnike na poslu što je duže moguće. Rano umirovljenje dobro je za one koij ne mogu naći posao, ali iz ekonomske perspektive to je mnogo skuplje rješenje i nameće pitanje buduće održivosti sustava, osobito u konteksu starenja stanovništva.

Možete li biti malo određeniji oko pitanja socijalnih naknada?

-U Hrvatskoj ima mnogo socijalnih programa, ali do ljudi koji su najviše ugroženi stiže vrlo malo novca. Cilj je bio restrukturirati sistem socijalnih davanja.

Što su bili Vladini argumenti, zašto se odlučila za drugačija rješenja od dogovorenih?   

– U slučaju socijalnih naknada mislim da više nije bilo vremena. O promjenama u mirovinskom sustavu bilo je mnogo razgovora unutar Vlade i sa Vladom. Na kraju je postignut kompromis, ali Svjetska banka ga nije mogla odobriti. Rasprava će se nastaviti i nadam se da će biti donesena mjera koja će imati više financijske opravdanosti. Nije nam cilj sugerirati određene mjere per se,  već nastojimo donijeti rješenja koja su se pokazala uspješnim u međunarodnom iskustvu.

Ovih se dana pokazalo da pojedini saborski zastupnici u Hrvatskoj žele otići u mirovinu već sa 50 godina, uz mirovine višestruko veće od prosjeka? Što međunarodno iskustvo kaže po tom pitanju?

-Ne bih se upuštao u tu raspravu. Svaka zemlja gradi vlastiti sustav koji određuju mnoge specifičnosti. Svugdje postoje interesne skupine koje ostvaruju određene privilegije i Hrvatska u tom smislu nije izuzetak.

Ako dogovorite novi reformski program s Vladom, koje će reforme biti u fokusu?

-Strategija pomoći koju imamo s Hrvatskom završava u lipnju ove godine i mislim da je pravi trenutak za početak pregovore o novoj. Važno je i to da su naši krediti vrlo povoljni i za Vladu mogu biti financijski poticajni. Prioriteti će i ubuduće biti u poboljšanje makroekonomske stabilnosti, konkuretnosti, investicijske klime, reforma pravosuđa, razvoj infrastrukture…  

Pritisak na povećanje proračuna sada dolazi i iz područja poljoprivrede? Smatrate li to opravdanim?

– Poljoprivreda je u Hrvatskoj važan sektor, čini 8 posto BDP-a, što je više nego u drugim zemljama. Od veličine samog proračuna za poljoprivredu mislim da je važnije kako će novac biti potrošen, odnosno hoće li se povećati konkuretnost. U tom smislu važne su dvije stvari: veličina zemlje i pitanje tržišta koje vlada želi adresirati, te pitanje subvencija i prilagodba zahtjevima EU. U slučaju subvencija probelm je da u mnogim zemljama one vode iskrivljivanju strukture proizvodnje.

Zašto je reforma javne uprave do sada dala vrlo skromne rezultate?  

-Slika nije crno-bijela. U prirodi je stvari da reformiranje javne uprave teško i sporo  napreduje i u svakoj se zemlji javlja kao problem jer su mnogi ljudi njome pogođeni. Ipak, učinjen je značajan napredak. Donesen je zakon o javnim službenicima i po prvi put pomoćnici ministra morat će se birati na najtečaju. Za Vladu je važno imati profesionalnu javnu administraciju i mislim da bi ta reforma trebala biti među najvažnijih u idućem razdoblju.

Mirovinski sutav:

Donesena  mjera kojom se potiče ranije umirovljenje, što je suprotno praksi u  EU     

Socijalna pomoć:

Nisu povećani socijalni izdaci koji su namijenjeni najsiromašnijim dijelu stanovništva    

Željeznice:

Nije se dogodio očekivani napredak u restrukturiranju poslovanja HŽ-a

jutarnji.hr