Novi ministar turizma Anton Kliman iz Vodnjana punom je parom počeo raditi nakon preuzimanja nove funkcije, te je već pokrenuo izmjene pravilnika o kategorizaciji, a i s Ministarstvom graditeljstva i prostornog planiranja počeo je razgovore oko ukidanja obveze izrade energetskog certifikata za privatne iznajmljivače. Ujedno, najavio je niz poteza; od rješavanja pitanja famoznog turističkog zemljišta, do reorganizacije turističkih zajednica, ali i smanjenja PDV-a.

– U prethodnom mandatu Vlade postavljeni su zadaci da je potrebno riješiti pitanje turističkog zemljišta, privatizaciju državnih turističkih tvrtki, unaprijediti sustav turističkih zajednica i smanjiti PDV. Koje su glavne točke rada koje ste si vi zacrtali za naredne četiri godine?

– Ono što je obavljeno, nije sve zgotovljeno do kraja. Sigurno ćemo nastaviti ove procese koje smatramo da su neophodni i dobri za rad ministarstva, odnosno više za rad turističkih djelatnika. Mi u ministarstvu moramo shvatiti da je ministarstvo država i regulator. Naša uloga je da osiguramo administrativne pretpostavke da naše turističke tvrtke rade u što boljim uvjetima, kako bi što više doprinijele bruto domaćem proizvodu, kako bi zaposlile čim više ljudi i samim time kako bi pozicionirale Hrvatsku na turističkom tržištu. Zato postoje strategije i akcijski planovi koje provodimo.

U tom smislu u prvih godinu-dvije dana počet ćemo rješavati one najbazičnije zakone koji se nisu riješili dugi niz godina. To je prije svega zakon o turističkom zemljištu. Imao sam prilike vidjeti u posljednjih nekoliko dana tri verzije tog zakona. S kolegama iz Ministarstva pravosuđa treba se dobro pripremiti i uključiti aktivno u raspravu sve zainteresirane subjekte, a to su u prvom redu hotelijeri i kamperi. Dosta toga može se rješavati kasnije i podzakonskim aktima, ako su rješenja prekomplicirana u samom zakonu.

Teško provediv zakon o turističkom zemljištu

Sigurno ćemo u ovoj godini pripremiti prijedlog zakona i pustiti ga u proceduru, jer je to krajnji rok da oslobodimo ta zemljišta iz zone neinvestiranja. Dakle, trebamo dati priliku kamperima i hotelijerima za poboljšanje uvjeta rada, a samim time njihovo poboljšanje uvjeta rada znači veću i kvalitetniju uslugu korisnicima i našim gostima.

– Zbog čega se već niz godina taj zakon nije korigirao? Zbog lobija velikih turističkih tvrtki ili nedovoljne političke volje?

– Ne mogu vam reći zašto se to nije napravilo, ali znam zašto se ne provodi. Ovaj je zakon teško provediv. Sigurno se nisu u obzir uzele neke primjedbe s terena i možda najbolja rješenja u tom trenutku. Potrudit ćemo se da to bude operativan zakon koji će se moći primjenjivati u cijelosti. Neke svježe ideje hotelskih kuća i  kampera sigurno ćemo razmotriti ako budu u duhu nekih naših politika te ćemo ih primijeniti. Vjerujem da ćemo naći zadovoljavajuće rješenje. U aktualnom zakonu problem je bila suvlasnička zajednica, koja se mora kvalitetnije riješiti da bi bila propulzivnija i da bi se kasnije kroz investiranje mogli znati odnosi u samoj suvlasničkoj zajednici, od same države pa do suvlasničkih udjela na terenu. To je zapravo i bio problem.

Državno odvjetništvo u čitavoj je toj priči bilo oprezno, a smatram da bi se to trebalo rješavati puno propulzivnije, te s nekim aktima zaštititi interese države. Trebalo bi imati više razumijevanja da investiranje ne trpi veliku birokraciju.

– Što još namjeravate poduzeti kako biste investitorima pomogli da brže ostvare svoje investicije?

– To nam je jako bitno i to nam je jedna od prvih stvari na koje ćemo se usredotočiti. S DUUDI-jem, DORH-om i ZERP-om napravit ćemo plan kako sustav učiniti propulzivnijim gdje bismo puno brže donosili odluke i gdje bismo sva zemljišta koja su sada neiskorištena;od vojnih zona do neiskorištenih građevinskih zemljišta, gdje država ima svoj udio – a atraktivna su za turističko ulaganje – stavili u funkciju. Dakle, od same privatizacije koja je sada u tijeku i koja nas očekuje, do buduće prodaje i privatizacije turističkih poduzeća i hotela jednostavno moramo taj sustav učiniti bržim.

Turistički sektor najinteresantniji za ulagače

To ne znači da će biti nekvalitetan. Ali investitori su ti koji od nas traže brže odluke, jer potencijalnih investitora ima na sve strane. Čini mi se da je turistički sektor u ovom trenutku  najinteresantniji gospodarski sektor za potencijalne ulagače. To vam mogu reći, s obzirom na interes za turistička poduzeća koja su trenutno u procesu privatizacije, a to su Hoteli Maestral u Dubrovniku, Imperial Rab te manjinski udio Sunčanog Hvara. Tu je u igri oko pola milijarde kuna i već su se određene pravne radnje i natječaji odradili te očekujemo brže donošenje odluka, i u ZERP-u i u DUUDI-ju.

Mi kao ministarstvo samo smo koordinatori u tim procesima, ali ja kao ministar tražit ću da aktivnije i jače budemo uključeni u donošenje tih odluka, jer imamo, po mom sudu, jako kvalitetne ljude koji rade na tim poslovima u ministarstvu. Država ne smije biti kočničar investiranju, jer investiranje donosi veće zapošljavanje, BDP, veći standard našim građanima te bolje pozicioniranje hrvatske turističke industrije na tržištu.

– Kada već govorimo o investicijama, hoćete li nastaviti s provođenjem državnih projekata vezano za Muzil i Brijune?

– U svakom slučaju nastavit ćemo s tim projektima. Za Muzil su došle dvije ponude i nadam se da su ozbiljne i izvedive. O tome  ćemo u narednom periodu dosta raspravljati. Što se tiče Brijuni Riviere trebamo krenuti u jedan ozbiljniji proces od ovog što je bio dosad. Investitori jesu zainteresirani, ali moramo doći u situaciju kada nam neće bježati zbog visokih uvjeta koje postavljamo na način da nisu prihvatljivi. Moramo biti realni na tržištu, zaštititi interese Republike Hrvatske, lokalne zajednice i svih zainteresiranih u društvu, ali moramo razumjeti da i investiranje ima neke zakonitosti koje treba poštivati.

(Barbara BAN, snimio Milivoj MIJOŠEK, Glas Istre)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU Glasa Istre