Može li se iz sjemena posijanog projektom Volontiranje To Go nastaviti suradnja uspostavljena između porečkih škola, volontera/ki, ustanova i udruga kako bi zajednički dugoročno utjecali na razvoj u smjeru „zajednice blagostanja“ za sve njene građane/ke – s tim su pitanjem neki otišli nakon konferencije koja je u srijedu održana u Vili Polesini, zahvaljujući doprinosu tvrtke Valamar Riviera   d.d. koja je organizatoricama ustupila prostor i stavila im na raspolaganje sve resurse ovog iznimnog polivalentnog prostora povijesne vile.

Konferencija označava samu završnicu projekta koji su protekle dvije godine uz financijsku podršku Europskog socijalnog fonda provodile 4 partnerske organizacije: Centar za građanske inicijative Poreč, Društvo Naša djeca Poreč, Turističko ugostiteljska škola Antona Štifanića i Volonterski centar Istra. Cilj projekta je bio motivirati i poučiti srednjoškolce/ke da volontiraju. Educirati koordinatore/ice školskog volontiranja, osnažiti organizatore volontiranja (udruge i ustanove) u lokalnoj zajednici. U projekt je bilo uključeno 15 organizacija i ustanova, 43 volontera/ke, 340 učenika/ca osnovnih i srednjih škola,  a evidentirano je više od  1000 volonterskih sati. Od listopada prošle godine do kraja travnja organizirana je Olimpijada volonterstva u kojoj su kroz 14 volonterskih akcija srednjoškolci/ke pokazali koliko toga mogu i znaju i koliko se kroz volonterski angažman mogu zabaviti i učiniti nešto  korisno u isto vrijeme. Konferencija je bila prilika da organizatori proglase najaktivnije – olimpijke volontiranja: Antonelu Kotarac, Antoiniju Bandalo i Leu Šmorhaj, koje su sudjelovale u svim akcijama i zajedno odradile oko 300 volonterskih sati.

Veselje zajedničkog rada i dobru energiju stvorenu u proteklim mjesecima organizatorice su željele staviti u širi kontekst izlaganjima stručnjaka i stručnjakinja. Profesor dr. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti govorio je o društvenom kapitalu kao elementu razvoja zajednice koji osigurava dugoročni razvoj jer se zapravo radi o trajnoj gradnji odnosa među ljudima, a volontiranje je jedan od najboljih načina gradnje zajedništva i odgovornog građanstva. Nije istina da pojedinac ne može utjecati na promjene u društvu – ne može izolirani pojedinca, ali svatko od nas tko gradi mostove solidarnosti, razumijevanja i povjerenja prema ljudima oko sebe koje nužno ne pozna, zapravo utječe na promjene u zajednici – parafraziramo dr. Šalaja, koji nas je podsjetio da smo kao civilizacija ideje Francuske revolucije usvajali jednu po jednu: najprije slobodu kao univerzalnu vrijednost, potom smo pokušali prigrliti i ideju jednakosti, ali smo vrijednosti bratstva među ljudima pogubili po putu.

Profesorica dr. Bojana Ćulum Ilić s Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavila je rezultate istraživanja srednjoškolskih volonterskih programa u Hrvatskoj i naglasila poražavajući podatak da ček 73 posto mladih do 30 godina u Hrvatskoj nikada nije volontiralo, što je daleko ispod pokazatelja u zemljama u okruženju (od Bugarske, Rumunjske, Slovenije, Mađarske do BiH, Srbije i Makedonije). Istraživanje je povezano s tezom da se bitni pomaci neće dogoditi dok god školsko volontiranje ne uđe u školske kurikulume. Dr Ćulum Ilić istaknula je još jedan važan detalj vezan uz školsko volontiranje – u našim školama većina volonterskih programa tiče se humanitarnog rada a naglasak bi trebalo staviti na mijenjanje zajednice. Drugim riječima, pohvalno je poticati srednjoškolce/ke da pomažu drugima, ali im istovremeno treba kroz obrazovni sustav ponuditi znanja i vještine koje će kao aktivni građani moći koristiti kako bi mijenjali zajednicu prema idealu u kojem pomoć nije potrebna.

Socijalna pedagoginja Danijela Ustić sudionike/ce konferencije na kratko je i zaposlila – promišljali su u malim grupama o svojim iskustvima volontiranja i što im je to donijelo, pokušali odgonetnuti koje su načelne dobrobiti za volontere/ke od volontiranja te skicirati volonterska mjesta kroz koja se posebno razvijaju neke od kompetencija.

Konferencija je zaključena raspravom o tome vrednuje li se i kako volonterski angažman i kompetencije stečene kroz volontiranje u korporativnom svijetu. U raspravi je sudjelovao i Andrea Damiani, zamjenik voditelja voditelj ljudskih resursa u Valamaru, koji je na temelju vlastitog volonterskog iskustva mogao reći na koji način je volontiranje utjecalo na razvijanje kompetencija koje nije mogao dobiti tijekom obrazovanja. Rekao je i da Valamar Riviera d.d. vrednuje volonterski staž kandidata/kinje  za posao jer to svjedoči da je osobi stalo do toga u kakvoj zajednici živi i da je spremna angažirati se da ta zajednica bude bolja svima.

Sudionici konferencije imali su priliku razgledati izložbu fotografija Jelene Prekalj, koja je snimala sve volonterske akcije a fotografije nisu samo uspomena sudionicima/ama već mogu poslužiti kao inspiracija svima koji još nisu volontirali. Kroz interaktivnu instalaciju koja je

prikazivala rezultate projekta promovirana je i web platforma POZITIVO, zamišljena kao alat koji će olakšati volonterima/kama pronalaženje željenih volonterskih pozicija, a organizatorima omogućiti bolje praćenje svojih volontera/ki kako i predstavljanje volonterskih pozicija koji su im potrebne.

Učenici i učenice TUŠ Antona Štifanića Poreč sa svojim nastavnicima kuharstva pripremili su pravi banket raskošnih okusa koji su nakon konferencije okrijepili sudionike/ce.