Istarske pruge, ukupne dužine 152,5 kilometara, uključujući i 2,7 kilometara industrijskih kolosijeka, danas su kao slijepo crijevo, praktički "odsječene"  od hrvatskih, ne računamo li posrednu vezu preko Slovenije. Budući da su postale pruge lokalnog značaja, Hrvatske željeznice ne namjeravaju ulagati u tu istarsku infrastrukturu jer je promet putnika i tereta minoran u odnosu na kapacitete i mogućnosti pa se kao takav smatra nerentabilnim.

Prema planu razvoja prometne infrastrukture Istarske županije, budućnost istarskih pruga – njihov opstanak i razvoj – uvjetovana je direktnim povezivanjem s hrvatskim prugama i uključenjem u slovenski, odnosno europski željeznički sustav.

Pročelnik za održivi razvoj Istarske županije Josip Zidarić kaže da je u prostornom planu Istre predviđena izgradnja tunela kroz Učku. No ovo je samo ideja koja će se ne tako brzo moći realizirati, a da se u taj projekt ne uključe Hrvatske željeznice i država. U svakom slučaju to će biti opsežan i kompliciran projekt koji će se dugo još pripremati, zaključio je Zidarić.

Istarske pruge, pulska i raška, temeljito su obnovljene sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Kao važno gospodarsko odredište povezana je i teretna luka Bršica 1979. godine. Otad pa do početka 90-ih godina na željezničkim prugama u Istri gotovo da se ništa nije događalo. Željeznica je u svim europskim zemljama jednako važna kao cesta i čini bitan dio prometne infrastrukture neke zemlje. Jedino se u Istri taj prioritet ne prepoznaje.

(C. B. GALIĆ, Glas Istre)