Tko želi graditi obiteljsku kuću ili poslovni prostor, nadležnoj jedinici lokalne samouprave mora platiti komunalni doprinos, što prethodi izdavanju građevinske dozvole. Komunalni se doprinos, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, usmjerava u financiranje gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, odnosno uređenje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja, krematorija i javne rasvjete. Prema tom zakonu, jedinice lokalne samouprave samostalno određuju visinu ovog doprinosa, koji ipak ne smije biti veći od 10 posto troškova gradnje prostornog metra etalonske građevine u Hrvatskoj. Prosječni pak trošak gradnje kubika etalonske građevine u Hrvatskoj iznosi 1,8 tisuća kuna. Onome tko želi graditi kuću nije, dakle, nevažno je li komunalni doprinos, za koji se može reći sve osim da je simboličan, poskupio u posljednje vrijeme, kao što su poskupjele tek izgrađene nekretnine, ali i one vremešnije.

Prema važećem zakonu, a za razliku od prijašnjega, komunalni se doprinos određuje prema prostornome, a ne četvornom metru građevine i njegova je visina različita, ovisno o dijelu grada ili općine. Na području Grada Pule iznosi 132,7 kuna u prvoj zoni, 113,74 kune u drugoj te 104,58 kuna u trećoj zoni. Navedeni iznosi odnose se na sve objekte izuzev obiteljskih kuća, za koje se doprinos umanjuje za 40 posto ukoliko investitor gradi obiteljsku kuću do 700 kubika, odnosno za 20 posto ukoliko je riječ o kući obujma većeg od 700 prostornih metara, ističe Vladimir Žmak, pročelnik gradskog Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i imovinu. Zakonom o gradnji obiteljska se pak kuća definira kao građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, a čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 kvadrata, uključujući pomoćne građevine.

Koliko je u Puli poskupjela (ili pojeftinila) gradnja obiteljskih kuća? Prema ranije važećoj odluci, doprinos je u prvoj zoni iznosio 14,06 eura, u drugoj 11,55, a u trećoj 9,04 eura. Žmak ističe da tom odlukom nije bilo predviđeno umanjenje doprinosa pri gradnji obiteljskih kuća. Pritom valja napomenuti da zone po odluci iz 2000. nisu jednake zonama iz važeće odluke, pa je otežano uspoređivanje cijena, napominje Žmak. Ukoliko bi se kuća do 700 kubika po obje odluke nalazila u drugoj zoni, po novome bi komunalni doprinos iznosio 68,24 kune po kubiku, a po starome oko 85 kuna, ovisno o tečaju eura. Za veću kuću u istoj zoni trebalo bi po novome platiti 90,9 kuna po prostornome metru, a po staroj odluci 85 kuna. Grad Pula lani je prikupio 18,2 milijuna kuna komunalnog doprinosa, ove godine očekuje 20 milijuna, a u prijedlogu proračuna za 2007. predviđeno je 15 milijuna kuna prihoda od ovog doprinosa.

Na području Poreča visina komunalnog doprinosa koji se mora platiti prije izdavanja građevinske dozvole posljednji je put povećana u ožujku prošle godine i to između 7 i 9,6 posto, ovisno o zoni gradnje, ističe Milan Laković, porečki pročelnik za komunalni sustav. Primjera radi, za kuću od oko 200-tinjak kvadrata, odnosno 800 kubika u prvoj, najatraktivnijoj zoni uz more treba platiti 70,4 tisuća kuna doprinosa, koji u četvrtoj, od ukupno pet zona, za istu kuću stoji 12 tisuća. Poslovni prostor jednake površine, odnosno kubikaže, u prvoj zoni stoji 84,4 tisuće, a u četvrtoj 14,4 tisuće kuna.

– Najskuplja je djelatnost ugostiteljstvo, čiji prostorni metar stoji 106 kuna, a najjeftinije je poljoprivredno skladište, čiji je kubik oko 16 kuna. Doprinos za gradnju obiteljske kuće do tri stana (do 400 kvadrata) u prvoj zoni stoji 88 kuna po kubiku. Pri određivanju visine doprinosa bitna je zona, kao i namjena objekta. Ako je riječ o obiteljskoj kući s više stanova, doprinos je 50 posto viši, kaže Laković. Komunalni doprinos troši se za gradnju komunalne infrastrukture, za razliku od komunalne naknade kojom se održava izgrađena infrastruktura, poput javnih površina (parkovi, ceste, nogostupi…), nerazvrstanih cesta, javne rasvjete, oborinske odvodnje i groblja. U proračunu Poreča za 2005. prikupljeno je 15,8 milijuna kuna komunalnog doprinosa, ove godine se očekuje 14 milijuna, a u planu za 2007. jest namaknuti manje, 12 milijuna kuna, zbog izdvajanja Tara-Vabrige.

Na području Umaga u posljednjih nekoliko godina komunalni doprinos za gradnju obiteljskih kuća nije poskupio: štoviše, za osobe sa stalnim prebivalištem u Umagu posljednjom je gradskom odlukom smanjen za 22 posto. Snižen je i doprinos za gradnju malih hotela s četiri i pet zvjezdica i to za 25 i 30 posto, za građevine namijenjene proizvodnji i preradi prehrambenih proizvoda za 50 posto, koliko i za sportske građevine i terene, izuzev bazena i golf igrališta.

Pročelnica Odjela za komunalne djelatnosti Vida Ferlin navodi primjer izgradnje obiteljske kuće od oko 150 kvadrata, odnosno 440 prostornih metara, za koju komunalni doprinos u prvoj zoni ukupno stoji 71,2 tisuće kuna (unutar DPU-a/UPU-a), odnosno 79,2 tisuće kuna izvan DPU-a. Doprinos za istu kuću u drugoj zoni stoji 57 tisuća, a u trećoj zoni 35,6 tisuća kuna. Za građane sa stalnim prebivalištem isti doprinos stoji 55,4, 44,3, odnosno 27,7 tisuća kuna. Grad Umag svojom je posljednjom odlukom uveo kategoriju nove namjene – golf kuću s pratećim sadržajima i golf igralište, za koje se primjenjuju najviši koeficijenti, bez obzira na kojoj su lokaciji. Lani je Umag od komunalnog doprinosa prihodovao 19,4 milijuna kuna s kamatama, ove godine očekuje se 23,1, a iduće 20 milijuna kuna.

U općini Bale komunalni doprinos nije povećavan u posljednjih pet godina: po kubiku u prvoj zoni stoji 44, u drugoj 25,4, a u trećoj 18,3 kune. Lani je na ime ovog doprinosa prikupljeno 26,5 tisuća kuna, ove godine očekuje se 155 tisuća, a iduće godine planira se ubrati 150 tisuća.

U općini Sveti Lovreč u posljednjih pet godina komunalni je doprinos poskupio oko deset posto, ističe načelnik Branko Zgrablić. I ovdje postoje tri zone: u najjeftinijoj, prvoj, prostorni metar stoji 45 kuna, u drugoj 35, a u trećoj 25 kuna. Za poslovni prostor visina doprinosa utvrđuje se prema namjeni: trgovina, ugostiteljstvo i turizam imaju najveći koeficijent (1,2), a najmanji poljoprivreda (0,5). Lani je Općina od komunalnog doprinosa prihodovala 610 tisuća kuna, ove godine očekuje milijun, a iduće 1,1 milijun kuna.

Mirjana Vermezović Ivanović, Glas Istre