Vinjetama i urbanom policijom protiv nelegalnog turizma
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare održanoj na rovinjskoj rivi Demokratski savez zelenih osvrnuo se na održivi razvoj turizma u Istarskoj županiji. Predsjednik Zelenih Josip Rupnik podsjetio je da se u svim planskim dokumentima Županije govori o održivom razvoju turizma, ali se to u praksi ne ostvaruje. Svjedoci smo apartmanizacije i divljeg kampiranja, a agroturizam se uz časne izuzetke prometnuo u seosko birtijašenje, rekao je.
– Mislim da je svima jasno da se ne smijemo razvijati po uzoru na Španjolsku, već trebamo zaštititi ono što nam je najvrjednije, prirodu, ambijent i kulturnu baštinu. Održivi turizam stoga nije samo parola, već nasušna potreba, istaknuo je Rupnik.
Predsjednica županijske organizacije Zelenih Gordana Ferenčić istaknula je da se divlje kampiranje i ostali oblici nelegalnog turizma mogu suzbiti uvođenjem urbane policije, što se lijepo vidi na primjerima Italije i ostalih zemalja Europske unije. Za to je potrebna samo izmjena zakonske regulative.
– Urbana policija trebala bi imati dio ovlasti komunalne, financijske i gospodarske inspekcije, pa bi na licu mjesta mogla naplaćivati kazne čime bi ubrzo naplatila svoje troškove i suzbila nelegalni turizam i trgovinu koji ljeti naprosto cvjetaju, smatra Ferenčić.
Dragan Prpić misli da se kampiranje na crno može razriješiti i uvođenjem ekoloških vinjeta koje bi kamperi kupovali na granici, a troškovi bi im se nakon prijavljivanja u kampovima odbijali. Osvrnuvši se na rovinjske prilike, Prpić je rekao da je Rovinj izgradnjom kanalizacijskog kolektora elegantno riješio čistoću gradske luke, ali problem odvodnje time nije do kraja razriješen jer se otpadne vode nepročišćene ispuštaju u more.
– Rovinj nije usamljeni slučaj jer tako radi cijela priobalna Istra, dok je u unutrašnjosti situacija još gora. Bez biološkog pročišćavanja otpadnih voda nema nam daljnjeg razvoja jer more pretvaramo u septičku jamu, što će nam se ubrzo osvetiti, kaže Prpić. Podsjetio je i na rovinjske zagađivače mora, koji su se koncentrirali oko uvale Lone. Uz otok Katarina, koji nema riješenu kanalizaciju, tu je, naime, marina ACI-ja, bez uređaja za pražnjenje fekalnih tankova iz jahti, i sidrišta u uvali Lone, na koja se ljeti vezuje i do sto jahti koje onečišćuju najljepšu plažu Rovinja.
Na kraju je Rupnik istaknuo da Istarska županija još nema zajednički plan zbrinjavanja komunalnog otpada i otpadnih voda. Podsjetio je da je još 1994. jedna međunarodna organizacija ponudila Istri projekt zbrinjavanja otpada, ali se na tome ni do danas ne radi.
– Poznato je da se otpad u zemljama EU-a selektira, pa se od njega dobivaju sirovine za daljnju preradu i kompost. Tek 15 do 18 posto otpada zbrinjava se na deponijima koji se grade za oko 300 tisuća stanovnika. To praktički znači da bi jedan deponij poput rovinjskoga mogao zadovoljiti cijelu Istru. Nažalost, briga oko otpada i otpadnih voda prepuštena je pojedinim gradovima i općinama koji bezuspješno pokušavaju riješiti probleme kojima nisu dorasli prebacujući troškove na građane, zaključio je Rupnik.
A. Pokrajac, Glas Istre