»Kad je naša koalicija Nezavisne liste i SDP-a došla na vlast 2005., bilo je vrijeme dugova. Prošlu i pretprošlu bih definirao godinama papira, a u 2008. idemo u realizaciju. Već iz ostvarenja proračuna, koji su rasli od 6,8 milijuna kuna, preko gotovo devet, pa sve do prošlogodišnjih 12 milijuna kuna, evidentno je da se nešto događa. Naša gospodarska strategija se temelji na tri projekta na čijoj pripremi intenzivno radimo – restrukturiranje agrara, poslovna zona Višnjan-Milanezi i razvoj turizma kroz golf projekt«, rekao je općinski načelnik Angelo Mattich.
– Oporbeni vijećnici često vam spočitavaju činjenicu da velik dio prihoda dolazi od prodaje općinskih nekretnina. Kako na to odgovarate?
– Prodaji izlažemo isključivo one koje su mrtvi kapital ili im je Općina manjinski vlasnik, i to isključivo s ciljem ulaganja u razvoj. Lani je 42 posto prihoda, što znači oko pet milijuna kuna, bilo od prodaje nekretnina, a istovremeno je 57 posto rashoda uloženo u gospodarstvo i komunalni sustav.
– Što je najbitnije od planiranog lani ostvareno, što nije i što Višnjanci mogu očekivati u 2008.?
– Uspjeli smo izgraditi zapadni krak zaobilaznice i pripremit ćemo dokumentacije za njen drugi dio. Rekonstruirani su i dijelom izgrađeni vodovod i kanalizacija te postavljeni podzemni vodovi za drugu infrastrukturu u Zagrebačkoj ulici koja je nanovo asfaltirana, a isto ćemo ostvariti u Istarskoj. Uređeno je parkiralište u centru Višnjana, a u završnoj je fazi javna nabava za uređenje Trga slobode u sklopu čega bi trebao biti obnovljen poštanski ured i otvoren novi prostor Turističke zajednice. Fond za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša nam je odobrio 180 tisuća kuna za sanaciju divljih odlagališta u jami Palovac i šumi Dubrava.
Od Ministarstva kulture smo dobili 120 tisuća kuna, a isto toliko je uložila i Općina za popravak crkvi sv. Antona u Višnjanu i sv. Jakova u Bačvi. Ustrojili smo vlastito računovodstvo, a naše komunalno poduzeće Montenes je započelo sa zimskim održavanjem cesta i uređivanjem zelenih površina, što nam je donijelo značajne uštede. S gotovo 150 tisuća kuna sudjelovali smo u rekonstrukciji dormitorija škole. Dvorište vrtića smo opremili novim igralima, a nakon što je Grad Poreč vlasništvo zgrade u kojoj je smješten prenio na Višnjan stvorili smo preduvjete za njenu rekonstrukciju. Najmanje jedno od triju dječjih igrališta planiranih u Višnjanu, Rapavelu i Markovcu će biti ostvareno.
S novim mrtvačnicama i uređenjem groblja smo malo zapeli jer smo morali čekati dozvole, no ove godine ćemo izgraditi kompleks Sv. Ivan, dovršiti dokumentaciju za Bačvu i početi izgradnju u Sv. Matiji u Cerionu. Nije ostvarena planirana javna rasvjeta isključivo zato što smo i ovoj problematici pristupili temeljito, izradivši tehničku dokumentaciju za najsuvremeniju ekološku javnu rasvjetu u Rapavelu i Anžićima, koja će biti izgrađena ove godine i kao pilot-projekt za druga naselja. Riješili smo vlasničke odnose za stare škole sa zemljištima u Rapavelu i Vranićima te će zgrada u Rapavelu ove godine biti obnovljena, s društvenim prostorijama.
– Je li riješena sudbina palače Sinčić i hoće li konačno biti održana obećana tematska sjednica Općinskog vijeća?
– Napokon smo dobili građevinsku dozvolu, proveden je javni natječaj i počet će rekonstrukcija vrijedna približno 3,2 milijuna kuna, koliko smo i predvidjeli u proračunu. Palača će postati javna zgrada u općoj upotrebi s reprezentativnom vijećnicom i galerijom, centar kulturnih događanja i jezgra od koje će krenuti obnova starogradske jezgre. Tematska sjednica održat će se vrlo skoro, a prethodit će joj javna prezentacija projekta. Neosnovana su prebacivanja da smo u svađi sa Zajednicom Talijana i da smo joj željeli otuđiti objekt čiji je Općina uknjiženi vlasnik od 2000. ZT-u je dano pravo građenja na parceli od 750 »kvadrata« uz Zagrebačku ulicu i oni su već pristupili izradi projektne dokumentacije za izgradnju svog sjedišta.
– Što je konkretno napravljeno za aktiviranje poslovne zone i što je s ostvarenjem drugih dvaju ključnih projekata?
– Izmijenili smo Prostorni plan i donijeli Urbanistički plan uređenja zone, čime su stvoreni preduvjeti za izradu idejnih rješenja i glavnog projekta za infrastrukturu. Paralelno s projektiranjem implementiramo projekt »Best practices« za prijenos dobre prakse u izgradnji i razvoju poslovnih zona za koji smo dobili 600 tisuća kuna pretpristupnih sredstava iz Europske unije. Planiramo okrupnjavanje poljoprivrednih površina, a u ovoj godini ćemo nastojati raspisati natječaj za njihov zakup prema programu. Što se golf igrališta između Višnjana i Markovca tiče, VIRA je izradila programsko-planski koncept, zatražili smo njegovo uvrštenje u županijski prostorni plan i, ako to bude odobreno, u roku od dvije godine možemo doći do građevinske dozvole.
– Koliko ima novozaposlenih u općinskoj upravi i poduzećima?
– Od dolaska mog tima, troje u Montenesu, jedna osoba u TZ-u i dvije u VIRA-i. Trenutno kod nas radi 14 ljudi, ali potreba za zapošljavanjem bi bilo još. Istina je i da je Višnjan dobio načelnika profesionalca i ne sramim se reći da mi je plaća 8,5 tisuća kuna. Nisam se toga prihvatio da bih sjeo u fotelju, već zato što iznimno volim mjesto u kojem živim, želim da naša djeca ovdje kvalitetno odrastaju i zato nema dana u kojem radim manje od 12 sati.
– Još jedna kritika na račun vaše administracije odnosi se na zatvorenost pri informiranju oporbenih vijećnika, medija, a time i građana.
– Ne bih rekao da je administracija zatvorena, već da joj dosad nije istinski pristupio nitko iz medija, kojima se nismo i ne namjeravamo se nametati. Vijećnike sam na sjednicama uvijek iscrpno izvješćivao, ali problem je u nedovoljnom interesu za saznavanje detalja, jer jedno je želja za konstruktivnim doprinosom, a drugo provokativno istraživanje. Postoje pravila i ako neki podatak u određenom trenutku ne mogu dati tajnica ili pročelnik, već se za to treba obratiti meni, za to postoji valjani razlog.
– Kako ocjenjujete pisanje Glasa Istre?
– Mislim da je interes za našu općinu manji, ovdje nema velikih tračeva… Možda ima po oštarijama, ali vi ste ozbiljna novina koja se bavi ozbiljnim stvarima. Nisam nesretan što se ne priča puno o Višnjanu. Moja misija nije na sva zvona davati ono što radim, već građanima pokazati rezultate, a kad vam zatrebaju informacije, ja sam vam na raspolaganju.

Razgovarala: Kristina Flegar, Glas Istre