Lokalna samouprava treba planirati poslovne zone na vlastitom zemljištu, za upravljanje njima osnovati zasebno trgovačko društvo ili gradski odjel, promovirati zakup zemljišta ili pravo građenja te, na primjeru slovenske Sežane, naučiti o djelotvornom i odlično razrađenom modelu poduzetničkog inkubatora. Neki su to od zaključaka i preporuka proizašlih iz nedavno okončanog međunarodnog projekta »Best practices«, koji je imao za cilj prenijeti u Istru dobru praksu i modele razvoja poslovnih zona iz susjedne slovenske Obalno-kraške regije, ali i obrnuto. Rezultate su krajem prošlog tjedna predstavile pravnica Maja Belušić, voditeljica projekta, te Irma Tripar, suradnica na provođenim istraživanjima.
U sklopu projekta upriličeno je nekoliko informativnih radionica iz kojih je proizašlo osam izrađenih studija koje su s različitih aspekata rasvijetlile formiranje poslovnih zona u dvije susjedne regije. Neke od njih su usporedni prikaz pravnih preduvjeta za osnivanje zona, analiza postojećih zona, studija isplativosti, elaborat zaštite okoliša i tipičan projekt proizvodne hale, iznijela je Belušić.
Istraživanje provedeno na 55 poslovnih zona u osam istarskih gradova i 29 općina pokazalo je da planiranje zona na privatnom zemljištu lokalnoj samoupravi donosi mnoge probleme. Njihovo smještanje na državno zemljište je nešto povoljnija, ali ne i idealna varijanta, jer su neki gradovi i općine i po deset godina mučili s prijenosom vlasništva, iznijela je Tripar. Zaključeno je i da su u većini domaćih poslovnih zona formirane parcele mnogo manje od optimalnih pet tisuća kvadrata. Premda je većina općina i gradova parcele poduzetnicima prodala, i time ostvarila kratkoročnu korist, preporuka je činiti upravo suprotno, jer su naknade od zakupa i prava građenja trajan prihod, kojim se poslovnu zonu može održavati, istaknule su Belušić i Tripar. Investitorima je umjesto kupnje zemljišta za poslovni objekt također mnogo isplativije zasnovati pravo građenja, iako većina njih to još uvijek nerado čini, dodale su.
Budući da se dobiveni podaci odnose na čitavo područje Istre, publikaciju na dva jezika sa sažetim rezultatima svih osam studija uskoro će dobiti sve jedinice lokalne samouprave, najavila je Belušić.
Općina Višnjan planira poslovnu zonu na 21,5 hektara zemljišta nedaleko od naselja Milanezi (trenutno je u postupku ishođenja dozvola za gradnju infrastrukture), što je i bio osnovni motiv kandidiranja za ovaj projekt.
– Kada smo 2005. osnovali zonu, našli smo se pred gomilom nepoznanica i pitanja. Da smo ova znanja imali odmah u početku, mnogo lakše bismo je formirali. Iskustva stečena u posljednjih godinu dana ipak će nam biti od goleme pomoći u uspostavi i daljnjem razvoju zone Višnjan-Milanezi, ocijenila je Belušić.
Nositelj ovog jednogodišnjeg projekta bila je Općina Višnjan, s partnerima iz porečkog Udruženja obrtnika, udruge talijanskih poduzetnika u Istri (AINI) te Območne obrtno-podjetniške zbornice iz Sežane. Težak ukupno 90,5 tisuća eura, »Best practices« je s tri četvrtine financiran sredstvima europskih fondova, a ostatak je pokrio Višnjan. Pored Belušić i Tripar, na njemu je intenzivno radila i Darinka Ivković.

M.Dodić, Glas Istre

www.visnjan.hr/eu