Premda je u pozivu stajalo da je cilj rasprave "prikupiti saznanja o razlozima učestalih slučajeva protivljenja javnosti, nekih medija, pa i političkih krugova prema izgradnji velikih energetskih objekata", a uvodničar izjavio da je cilj pronaći optimalni način ponašanja prema javnosti i stvoriti kulturu dijaloga, umjesto teme iz naslova skupa, prisutni su uglavnom slušali o kritikama Hep-a, Janafa-a, Plinacroa i predstavnika akademske zajednice na račun neobjektivnosti medija, nestručnosti novinara i neutemeljenih kritika udruga…

Rasprava se, prema onom što se moglo čuti, trebala zapravo zvati "Odnos velikih tvrtki prema javnosti". Neki su izlagači sveli javnost na medije, s čijim načinom predstavljanja projekata nisu zadovoljni, zaboravljajući u potpunosti, na primjer, nužnost dijaloga s lokalnom zajednicom. Svi su govornici pokazali nerazumijevanje prema ulozi organizirane javnosti tj. udruga, pripisujući im neargumentirano protivljenje projektima koji "su preduvjet gospodarskog razvitka Hrvatske". Tako je, na primjer, Mate Babić s Ekonomskog fakulteta utvrdio da "bez infrastrukturnih projekata nema razvoja; sprječavajući infrastrukturne projekte udruge sprječavaju razvoj Hrvatske". Janaf-ov predstavnik, Jakov Despot, priuštio je prisutnima ogorčeno predstavljanje slučaja neuspjelog projekta Družba Adria, najčešće koristeći riječ neistina da bi opisao argumente javnosti protiv tog projekta.

Tonovi su s kritičnih u trenucima prelazili u apsurdne, pa je tako jedan od izlagača izjavio da se u odnosu s javnošću radi o "metodama specijalog ratovanja", zatim smo čuli stavove omalovažavanja poput osporavanja prava javnosti da se izjašnjava o tim projektima jer "javnost nikada neće biti ni stručna ni znanstvena", zatim paušalnih izjava da "su strahovi javnosti u vezi s projektima neutemeljeni", pa sve do izjave da "mediji zrcale reakcije marginalnih grupa pojedinaca". Jedan je govornik čak samouvjereno izjavio da je "javnost shvatila grešku u vezi s protivljenjem projektu Družba Adria".

Da organizatora zapravo nije pretjerano zanimalo što javnost misli o toj temi dalo se zaključiti po tome što kao izlagače nisu pozvali predstavnike udruga, te po vremenu koje je određeno za raspravu – 15-ak minuta na samom kraju. Predstavnica Zelene Istre iskoristila je priliku da iznese svoje mišljenje o izlaganjima čiji kritični ton unaprijed otežava dijalog s javnošću, da navede primjere iz prakse spomenutih projekata gdje su, rješenja nametnuta, a javnost ignorirana, o otežanom pristupu javnosti informacijama o projektima itd.

Korisnih informacija o novim infrastrukturnim projektima bilo je vrlo malo, jedna od njih bila je informacija o današnjoj godišnjoj potrošnji plina u Hrvatskoj, koja iznosi nepunih 3 milijarde m3. Procjenjuje se da će potražnja u razdoblju do 2015. narasti na 4-4,5 milijardi m3 godišnje, što znači da se najavljeni LNG terminal neće graditi samo za svoje potrebe, jer je terminal najmanjeg godišnjeg kapaciteta veći od naših potreba.

Zelena Istra, 09.10.2006