Nakon zbrinjavanja plastičnih boca, limenki, građevinskog i električnog otpada u Ministarstvu zaštite okoliša razmatraju se različiti modeli prikupljanja i zbrinjavanja plastičnih vrećica. Tako se, između ostalog, razmatra i mogućnost uvođenja naknada za njihovo zbrinjavanje, no na naš izravni upit o kakvoj bi se naknadi radilo i koliko bi ona iznosila te bi li je, kao u slučaju PET ambalaže, plaćali i proizvođači i potrošači, iz Ministarstva su odgovorili da se »razmatraju različiti modaliteti«, ali da nisu u mogućnosti izaći s konkretnim podacima.
Međutim, naši izvori iz Ministarstva tvrde da se u sklopu projekta boljeg zbrinjavanja plastičnih vrećica razmišlja o uvođenju naknade za njihove proizvođače, po uzoru na onu koju prema pravilniku o ambalažnom otpadu plaćaju proizvođači, primjerice, PET ili staklene ambalaže.
Kolika bi bila ta naknada još se ne zna, ali sugovornici iz Ministarstva ističu da je će biti određena u okvirima naknada koje plaćaju ostali proizvođači ambalaže, a ona je, primjerice, za PET ambalažu 410 kuna po toni. No, pravilnik za neke proizvođače predviđa i veću naknadu, i to do 780 kuna po toni, ali uz napomenu da je još rano govoriti o tome kolika bi ona bila, naši izvori ističu da je puno vjerojatnije da bude 410 kuna po toni.
Tvrde i da zasad nije izvjesno da se na vrećice uvede naknada koju bi plaćali potrošači, odnosno svojevrsni ekološki porez, kako je to, primjerice, učinila Irska. No, uvođenje naknada proizvođačima svakako bi moglo značiti poskupljenje plastičnih vrećica trgovcima, a hoće li onda nestati besplatne vrećice u trgovinama i hoće li poskupjeti one koje se već plaćaju, tek će se vidjeti.
Naši sugovornici iz Ministarstva ističu da nije cilj učiniti vrećice skupljima i tako smanjiti njihovu potrošnju, nego stvoriti uvjete za njihovo prikupljanje i zbrinjavanje te za reciklažu jer se iz njih mogu proizvoditi plastične folije. Ono što bi se ubiralo naplatom naknade od proizvođača plastičnih vrećica koristilo bi se upravo za skupljanje i reciklažu plastičnih vrećica. Iako nitko ne želi procjenjivati koliko bi se ukupno moglo prikupiti tom naknadom, sigurno će biti riječ o milijunima kuna. Ako a proizvodnja je sigurno veća, to znači da bi se od naknade moglo ubrati više od šest milijuna kuna.
Od potpune zabrane plastičnih vrećica i njihove zamjene papirnatim ili platnenim vrećicama, čemu su pribjegle neke zemlje, primjerice, Kina, a to najavljuje i Crna Gora, zasad u Hrvatskoj neće biti ništa. Potpuna zamjena papirnatim vrećicama stvorila bi problem s prikupljanjem sirovina za proizvodnju papirnatih vrećica pa zato u Ministarstvu vjeruju da je rješenje u sakupljanju i reciklaži plastičnih vrećica. Njih se u Hrvatskoj u trgovačkim lancima, prema nekim procjenama, proda ili podijeli oko 250 tisuća dnevno, što je više od 90 milijuna godišnje.
Iz Ministarstva zaštite okoliša napominju i to da problem plastičnih vrećica za sada nije riješen ni na razini Europske unije i najavljuju da će, kad budu imali spreman prijedlog, o svome rješenju izvijestiti javnost.

J.MARIĆ, Glas Istre

Prikupljeno 180.890 tona PET ambalaže

Od 1. siječnja 2006. u Hrvatskoj je odvojeno sakupljeno i uporabljeno 2,25 milijardi boca, odnosno oko 180.890 tona plastičnih i staklenih boca te limenki. Od listopada 2006. skupljeno je 48.556 tona starih guma, a od veljače prošle godine 8.490 otpadnih vozila. Prikupljeno je i 7.477 tona starih akumulatora i baterija te 9.110.217 litara otpadnih ulja. Od prosinca 2007. sakuplja se i električni i elektronički otpad i do sada ga je odvojeno prikupljeno 630 tona. Priprema se i sustav za odvojeno sakupljanje građevinskog otpada.