Utrka planeta na večernjem nebu
Ovih dana na našem nebu imamo priliku golim okom vidjeti čak pet planeta i to bez ikakova tehničkog pomagala. Četverac koji se utrkuje na zapadnom nebu neposredno nakon zalaska Sunca čine redom iznad horizonta Merkur, Venera, Mars i Saturn. Nešto kasnije u večernjim satima nad istočnim horizontom pojavljuje sjajni Jupiter. Neposredno do njega, nešto poviše, nalazi se Uran (na granici vidljivosti golim okom u svjetlom nezagađenom ambijentu). Na nebu su još i Neptun i Pluton ali oni nisu vidljivi bez teleskopa. Ovaj potonji veliki je izazov i za astronome s dobrim opažačkim stažom i velikim teleskopom.
Mjesec pomalo broji zadnje dane prije negoli postane cijeli osvijetljen od strane Sunca, te dominira zvjezdanim nebom. Merkur se nalazi najniže iznad zapadnog horizonta i njega ćete najteže uočiti zbog još uvijek svijetlog neba, a sam sjaji poput zvijezde -0.2 magnitude (m, zvjezdana veličina). Od Zemlje je večeras udaljen preko 170 milijuna km. Venera blješti već u sumrak i sjaji kao zvijezda -4.1m te je najmarkantniji objekt na zapadnom nebu. Do Zemlje ju dijeli „svega“ 139 milijuna km. Mars je znatno dalje, od njega nas dijeli čak 289 milijuna km a nalazi se poviše Venere. Znatno je manjeg sjaja – poput zvijezde 1.4m i za njegovo prepoznavanje će vam trebati orijentacijska karta koju prilažemo. Saturn se nalazi poviše Marsa i nešto je sjajniji od njega (1.1m) iako je od Zemlje udaljen gotovo milijardu i pol kilometara!
Jupiter lako ugledate nakon 23:00 iznad istoka kojime dominira kao zvijezda sjajnosti -2.6m. Od nas je udaljen nepunih 670 milijuna km. Imate li dalekozor iskoristite ga, uz malo sreće tek nešto poviše Jupitera ugledati ćete i Uran, sićušnu „zvijezdicu“ 5.8m, od nas udaljenu skoro tri milijarde kilometara. Planete i Mjesec nemaju vlastiti izvor svjetlosti, ono što mi vidimo je zapravo odbljesak Sunčeve svjetlosti od površine ili atmosfere ovih nebeskih tijela. Povedete li tijekom večeri nekoga u šetnju nakon dnevnih vrućina, ne propustite pogledati čak pet planeta našeg Sunčevog sustava. Njihova dnevna prividna gibanja, porijeklo i karakteristike bile su predmet razmirica pa čak i sudskih postupaka prije samo kojih par stotina godina. Piše: Marino Tumpić (REX)