IZ VIŠE nezavisnih izvora dobili smo informaciju da bi Vlada mogla raspisati izbore prvom prilikom – 18. ožujka. To bi značilo da nam predstoji najdulja predizborna kampanja u kratkoj povijesti Hrvatske – počela bi 4. travnja a završila pred izbore 17. svibnja. U Vladi su odbili komentirati "špekulacije", pa su nam rekli samo ono što već znamo:

"Vlada po zakonu može raspisati lokalne izbore najviše 60, a najmanje 30 dana prije dana održavanja, koji pak uvijek pada na treću nedjelju u mjesecu svibnju. S obzirom da je ta nedjelja ove godine 17. svibnja, najraniji je datum 16. ožujak, a najkasniji 16. travanj", kaže glasnogovornik Vlade Zlatko Mehun.

Vladajući na nacionalnoj razini na užurbano raspisivanje izbora, dakako, imaju pravo, ali i višestruke koristi. Upitali smo Dragutina Lesara za mišljenje o tome kamo bi se moglo žuriti našoj Vladi.

Prva dva razloga: Diverzija i izbjegavanje recesije

"Pravilo je, premda nije propisano zakonom, da Sabor ne zasjeda dok traje kampanja. Uvjeren sam da će, sada kada završe s ovom sjednicom, prvi puta se vidjeti u lipnju. I onda ih nitko ne pita ništa – kupuju dva mjeseca mira, u godini recesije", kaže Lesar. Ako je prvi razlog izbjegavanje recesije, onda je drugi preusmjeravanje pozornosti sa recesije.

"U bilo kojem kriznom stanju, Sanader uvijek, ali uvijek jedan problem zatvara otvaranjem drugoga. Diverzija", kaže Lesar. Treći razlog, po njegovom mišljenju, otkriva da su na lokalnim izborima u poziciji "napadača na krunu", a to je raspuštanje tijela lokalne samouprave raspisivanjem izbora i onemogućavanje pristupa proračunu.

Onemogućavanje posezanje za lokalnom kasom u zadnji čas

"Onda je Milanu Bandiću onemogućeno da Gradska skupština u zadnji čas dodijeli nekakve novce, što je svima koji su na vlasti bilo u planu – zablistati u zadnjim što kasnije pred izbore. Obersnel također neće moći napraviti ništa novo i značajno s riječkim novcem i tako dalje", kaže nezavisni zastupnik u Saboru. Naravno, dulja kampanja otvara mogućnost oporbi, u ovom slučaju, vladajućima na nacionalnoj razini, dulju promociju.

Jedna od stvari koje ga navode na zaključak da će iskoristiti prvi rok su zahvati na Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi te o Gradu Zagrebu za koje je jučer prihvaćena primjena hitnog postupka.

Brzo, brže, najbrže

"Oni stupaju na snagu danom objave u Narodnim novinama, a ne osam dana nakon objave. Napravljena je pogreška kada su pisani i stajalo je da stupaju na snagu na dan izbora, 17. svibnja, a sadržavaju odredbe koje se primjenjuju u predizbornom postupku. Državno izborno povjerenstvo je upozorilo da ako stupaju na snagu na dan izbora, da se izbori ne mogu provesti. Pa je Vladimir Šeks unio te izmjene kako bi mogli odmah raspisati izbore", smatra Lesar. Ustav to omogućava u slučajevima da su zakoni od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku.

"Ali to se koristi izuzetno rijetko, u prosjeku svaki petstota izmjena zakona ima tako brzo stupanje na snagu, pa mi se zbog toga čini da im je važno da požure. Ti zakoni će danas poslijepodne biti raspravljeni, sutra izglasani pa objavljeni i onda mogu raspisati izbore", predviđa Lesar.

"Na primjer, hoće li će gradonačelnik imati jednog ili dva zamjenika nije područje izbornog zakona, nego Zakona o lokalnoj samoupravi. Ako taj zakon stupi na snagu 17. svibnja, a izbori su na taj dan, na izborima se ne mogu birati dva zamjenika, nego jedan koliko piše u starom zakonu", pojašnjava Lesar.

A.B. index.hr