Predsjednik Barkariola, lokalne udruge brodara, Valter Grubica bio je u srijedu pozvan na sastanak predstavnika brodarskih udruga s pomoćnikom ministra kapetanom Mariom Babićem, za kojega kaže da je profesionalnim znanjem i zalaganjem u mnogome pomogao brodarima poduzetnicima u ostvarivanju prava koja će im omogućiti uvjete poslovanja slične onima u susjednim zemljama. Sastanku su prisustvovali predstavnici šest udruga koje okupljaju 460 brodara poduzetnika.
Pomoćnik ministra izvijestio je brodare da je u državnom proračunu 10 milijuna kuna rezervirano za sufinanciranje cijene goriva do razine plavog dizela.
– Novac se vraća brodarima temeljem priloženih računa nakon završetka sezone i takva vrsta pomoći bitno im olakšava poslovanje. Međutim, brodarima je stalo da se pojednostavi taj sustav povrata, odnosno ozakoni nabava goriva po povlaštenoj cijeni, kako je omogućeno i ribarima, a nacrt izmjene Zakona o posebnom porezu na naftne derivate u tom je smislu pripremljen i vjerojatno će biti na sjednici Vlade početkom ožujka, kaže Grubica.
Brodari su dobili informacije i o napredovanju obnove hrvatske flote kroz sufinanciranje iz državnog proračuna. Od 2005. godine rekonstruirano je 14, a izgrađena su 23 broda, za koje su vlasnici dobili nešto više od sedam milijuna kuna pomoći, a na sastanku je i predstavnica Ministarstva turizma obećala pomoć brodarima kroz djelomičnu subvenciju kamata na kredite po istim kriterijima.
– Nama, malim brodarima, obrtnicima ili vlasnicima tvrtki, je bitno da se olakša poslovanje, kako bismo izjednačili uvjete s onima u susjednim zemljama, da bi bili konkurentni, pogotovo u trenutku ulaska u Europsku uniju. Danas talijanski brodari nabavljaju nove brodove uz pomoć novca iz europskih fondova, lokalnih i regionalnih subvencija, a stare brodove prodaju nama. Prosjek starosti naše flote je između 50 i 60 godina te takvi ne možemo očekivati fer utakmicu na europskom tržištu pa smo tražili da nam se obnova sufinancira ne s 10, već s 20 posto. Moramo doći i do pristupnih fondova EU-a, ali za sada ne vidimo kako, kaže Grubica.
Na lokalnoj razini Grubica pokušava izboriti sekciju brodara u Udruženju obrtnika, kako bi i kao obrtnici mogli biti utjecajniji, odnosno kako bi se profesionalno organizirali na jednak način kao i vlasnici tvrtki unutar Hrvatske gospodarske komore.
– Barkariol sada ima 32 člana i sve su to brodari s Poreštine, a do prije nekoliko godina brodske su izlete velikim dijelom vozili brodari iz Dalmacije. Sada nas je toliko da nitko ne može reći da nismo važni, a ima još dosta problema koje treba riješiti. Kroz koordinaciju udruga brodara uspjeli smo isposlovati da se od sljedeće godine lučke pristojbe i naknade ne računaju po broju ukrcanih ili iskrcanih putnika, zbog čega su nas stalno prebrojavali, nego po dužnom metru broda. Tražimo i produženje vremena za obračun takozvane ležarine nakon iskrcavanja putnika s jednog na dva sata. A posebno smo zainteresirani za stalne vezove, da ne moramo svake godine ponovno potpisivati ugovore. To reguliraju lučke uprave preko koncesionara, a u našem slučaju Usluga Poreč. Do sada to nismo uspjeli riješiti, ali vjerujem da hoćemo jer je to u obostranom interesu, kaže agilni Grubica.

S.M. Glas Istre