U Višnjanu ne rode višnje, no puno je plodova znanja
Višnjan je do prije kojeg desetljeća bio gotovo nepoznato mjesto na karti Istre. Ipak ni iz čega došao je do zvijezda. Meteorski uspon omogućila je njegova zvjezdarnica, njeni entuzijasti predvođeni Koradom Korlevićem, ravnateljem Znanstveno edukacijskog centra Višnjan.
Posljednjih godina svjetlosno onečišćenje blokiralo je teleskop, ali zvjezdarnica je do 2005. uspjela zabilježiti čak 1.750 otkrića asteroida i dva kometa. Ti su je izvrsni rezultati svrstali, po broju otkrivenih asteroida, među 12 najproduktivnijih zvjezdarnica svijeta svih vremena! Višnjan ni danas ne posustaje.
Trogodišnjaci u šumskom vrtiću
– Edukacija budućih tehnologa i znanstvenika baš i ne zanima hrvatske političare i državu. Prije 30 godina krenulo se s programima za visoko motivirane i darovite učenike. Kao posljedica toga nastali su Astronomsko društvo, Zvjezdarnica Višnjan, Znanstveno edukacijski centar i Klub istraživača. Prepoznati smo po astronomiji, ali ona danas čini samo sedminu naših programa, ostali su biologija, fizika, robotika… Pokrenuli smo nekoliko međunarodnih i nacionalnih programa te četiri regionalna programa rada s djecom i roditeljima. Najmlađi su trogodišnjaci u eksperimentalnom programu Ekološko-znanstveno-šumski vrtić, u Njemačkoj je to Waldkindergarten. Većina polaznika je iz školske populacije, ističe Korlević.
U Višnjanu ne rode višnje, ali je zato mjesto puno plodova znanja. Osim zvjezdarnice uređen je suvremeni edukacijski centar, u suradnji s višnjanskom osnovnom školom i lokalnom zajednicom. EU fondovi omogućili su početak edukacije u obnovljivim izvorima energije. Zajedno s Novigradom postavljen je ornitološki opservatorij i uređena botanička staza. Svemu tome veliki doprinos daju volonteri.
Prema Korlevićevim riječima, u tri desetljeća Višnjan je privukao možda i sto tisuća polaznika i posjetitelja! Nitko ih nije posebno brojio, ali astroturistički programi privlačili su godišnje i više od 6.000 znatiželjnika.U organiziranim grupama sada dođe godišnje nekoliko tisuća učenika i odraslih osoba. Po tjedan dana tu borave učenici edukacijskih programa.
Iz Ministarstva obrazovanja niti kune
Edukacijski turizam ipak nije postao sastavni dio hrvatske turističke strategije do 2020. godine. Ni istarske turističke zajednice nemaju sluha za takvu ponudu, iako je valjda svakome jasno da gostu nije dovoljan samo pogled u tanjur. S pogledom u nebo pogled u tanjur ništa ne bi izgubio. Naprotiv. Danas, nažalost, čuvena višnjanska zvjezdarnica mora turiste željne pogleda u nebeski svod slati u – Rijeku!
– Ne promijeni li se odnos politike prema obrazovanju i odgoju, od Hrvatske će ostati samo geografski pojam, poručuje Korlević. Ove godine od Ministarstva obrazovanja u Višnjan nije stigla ni kuna. Korlević dodaje da podrška ipak stiže od nekoliko kompanija, zaklada te mnogo pojedinaca, s kojima dijele isti sustav vrijednosti. Razgovara se o organiziranju nekoliko međunarodnih programa. Dogovoren je tako odlazak grupe učenika i mentora na edukaciju u Izrael, Njemačku i Srbiju. U Višnjanu se namjerava povećati broj edukacijskih programa, u Novigradu bi bilo sjedište regionalnog “šumskog vrtića”. Dvije godine razvija se projekt vezan uz biologiju mora – dovršit će se biokemijski laboratorij u Višnjanu te robotiziranje sustava uzimanja uzoraka iz mora. Namjerava se proširiti ogledni prostor za obnovljive izvore energije, a velika je želja stvaranje u Višnjanu jezgre laboratorija za istraživanja svemirske tvari. Živo će biti i na jugu Istre, u Marčani – Višnjan će pomagati Školskom klubu istraživača.
Suradnja s Petnicom još od 1988.
Znanost ne poznaje granice i višnjanski znanstveni entuzijasti nikad nisu bili zatvoreni u neke regionalne ili državne okvire. Tako je, primjerice, Višnjan u razmjenu učenika s Istraživačkom stanicom Petnica (ISP), koja se nalazi u istoimenom mjestu kraj Valjeva u Srbiji, krenuo davne 1988. Iduće godine, na nagovor ISP-a, pokrenuta je Jugoslavenska škola astronomije, koja je kasnije postala međunarodna škola Visnjan School of Astronomy. Razmjena informacija i publikacija nije prekidana ni u tijeku rata.
Na 13. konferenciji Korak u nauku, održanoj krajem studenoga u Petnici, okupilo se 110 polaznika, srednjoškolaca iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije, te 15 polaznika programa znanstvenih ljetnih škola u Višnjanu i Požegi. Predstavljeno je gotovo 90 njihovih radova iz 15 različitih oblasti – astronomije, fizike, elektronike, matematike, računarstva, biologije, biomedicine, kemije, geologije, dizajna, antropologije, arheologije, povijesti, psihologije i lingvistike.
Učenički radovi iz Višnjana bili su neobična kombinacija elektronike i primjene u astronomiji i astrobiologiji. Luka Banović je radio na projektu komore koja bi trebala simulirati površinu Marsa, a Marta Nikić na nekoliko vrsta detektora koji bi trebali omogućiti otkrivanje meteorita koji se nalaze “zabijeni” u zemlju. I iduće godine višnjanski učenici i mentori otići će u Petnicu, a njeni će doći u Višnjan.
Na pitanje je li Višnjan zadovoljan tom suradnjom, Korlević odgovara: “Pravo pitanje nije biti ‘zadovoljan’. Svaki program koji se suočava sa sličnim problemom je ‘metar’ s kojim se uspoređuješ, izvor je informacija i iskustava. Za nas je ISP inspiracija – postoje zajednice koje brinu od djeci, postoji i nada da će možda, jednoga dana i kod nas biti slično.”
Za nabavku opreme dva milijuna eura
U Petnici smo o nastanku, financiranju, aktivnostima i iskustvima ove istraživačke stanice razgovarali s njenim voditeljima Vigorom Majićem i Nikolom Božićem.
– Inicijativu za pokretanje Petnice dali su beogradski studenti krajem sedamdesetih godina prošlog veka. To je bilo i vreme kada je čovjek stupio na Mesec. Programi za srednjoškolce pomogli su mladima u odabiru studija, čime će se baviti u životu. Mnogi od njih postali su sjajni stručnjaci. Mislim da nema mnogo razlike između Hrvatske i Srbije: imamo nasleđeni stari sistem obrazovanja. Većinu čine ljudi starog kova. Mi nemamo dobre uslove za povratak dokazanih mladih stručnjaka iz inozemstva. Uvredljivo je ako se nekome tko je predavao na prestižnim institucijama u Americi ili Britaniji nakon povratka u Beograd kaže da najprije mora biti asistent, pripravnik. Možda je rešenje i u osnivanju novih fakulteta. Znanje vredi mnogo više od troškova obrazovanja, kaže direktor ISP-a Vigor Majić.
Nikola Božić je koordinator edukacijskih projekata ISP-a, a o financiranju kaže: “Da bi se održala financijska neovisnost Petnice nitko ne može s donacijama preći 30 posto njenog budžeta. To je naša interna odluka. Država Srbija sudjeluje s 27 posto, domaći donatori s ukupno 35 posto, oko 30 posto daju međunarodne kompanije. Podržava nas i UNESCO. Naša naučna biblioteka ima 40.000 knjiga, druga je u Srbiji, dio smo internet akademske mreže Srbije. Naši novi objekti završeni su 2012. u samo 18 mjeseci – projekt vrijedan devet miliona eura podržala je Europska investicijska banka. U nabavu suvremene opreme potrošeno je dva miliona eura, u što je uključen i 3D printer vrijedan 200.000 eura.”
