Ministarstvo financija priprema Zakon o porezu na imovinu, potvrdio je ministar financija Ivan Šuker Večernjem listu. No, iako je taj zakon trebao biti predložen još prošli mjesec, zbog sastavljanja proračuna, to je odgođeno, a tek se rade simulacije načina obračuna na nekretnine, ali najvjerojatnije i vozila i brodove.

Vlada za takav porez donosi zakonski okvir, a novac od tog poreza slijeva se u blagajnu općina i gradova. Udruga gradova je tražila da im Vlada nadoknadi gubitak iz poreza na dohodak i prebaci 793 milijuna kuna sa središnjeg na lokalne proračune. Po svemu sudeći, umjesto novca lokalci će dobiti novi porez, jer su i oni dobili informaciju iz Vlade da je prijedlog zakona pripremljen. Kako porez na vikendice donosi svega stotinjak milijuna kuna u proračun godišnje, trebalo bi ga povećati osam puta da se lokalnim jedinicama nadoknadi manjak.

Od pet do sedam milijardi kuna godišnje

Na koji način će se obračunavati porez na imovinu još nije odlučeno, odnosno hoće li se uvesti više poreznih stopa te hoće li se porez obračunavati iznad određene vrijednosti nekretnine ili pak prema njezinoj kvadraturi. Ni za vozila i plovila još nije utvrđen način oporezivanja, odnosno struktura i stope.

U svim europskim zemljama postoji porez na imovinu, njegova se visina kreće od jedan do tri posto – iznad određene vrijednosti ili kvadrature nekretnine, a pri tome se ne ubraja nekretnina u kojoj se živi.

Prema nekim procjenama, od njega bi se kod nas moglo ubrati od pet do sedam milijardi kuna na godinu. Primjerice, prema jednostavnoj računici, za vikendicu od oko 50 kvadrata čija je cijena oko 2000 eura po četvornom metru i uz prosječnu stopu poreza od 1,5 posto, trebalo bi platiti oko jedanaest tisuća kuna poreza godišnje. On se inače plaća jednokratno i sigurno je da bi posebno u vrijeme krize bio velik udarac za građane.

Ako bi se porez obračunavao prema kvadraturi, tada on ne bi mogao biti jednak u svim županijama ili gradovima. I druge zemlje koje na taj način obračunavaju porez na imovinu imaju više poreze u većim gradovima i obrnuto.

S obzirom na to da je riječ o prihodu lokalnih jedinica, u inozemstvu one same utvrđuju način obračunavanja tog poreza, a zaračunavaju ga kao posebnu vrstu komunalne naknade. Jedan je od problema što se većina vikendica nalazi uz Jadran pa bi te lokalne jedinice bile u boljem položaju što se tiče prihoda nego ostale, zbog čega i ne postoji pretjerano oduševljenje lokalnih jedinica tim porezom.

No i za takvo što bi se moglo naći rješenje na temelju stranih iskustava. Pa tako, primjerice, u Austriji postoji zajednički fond za izravnanje u koji se stavlja 25 posto zarađenih sredstava od poreza na imovinu. Novac iz tog fonda dobivaju slabije razvijene lokalne jedinice. Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Prosječni godišnji porez na vozila je oko 1000 eura. Ako je, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje, prema procjenama, naplatiti oko 10 milijardi kuna, donosi Večernji list.

ipress.hr