Od 1. siječnja u Pazinu više ne djeluje Trgovački sud kao samostalno sudsko tijelo. Zbog promjena u Zakonu o područjima i sjedištima sudova i procesa racionalizacije sudstva opet se vratio u okrilje riječkog Trgovačkog suda.

Istra je vrlo kratko imala svoj trgovački sud za koji se dugo borila i napokon izborila. Sud u Pazinu je svečano otvorila krajem 2005. tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, dok se s punim radom startalo početkom 2006. Tako je najmlađi trgovački sud u državi imao vrlo kratak rok trajanja od svega pet godina.

Riječki je sud nadležan za tri županije

Iako su se istarski političari pobunili zbog ukidanja ovog suda, pri čemu su posebno isticani njegovi rezultati – od toga da se radi o najopterećenijem od 13 trgovačkih sudova u Hrvatskoj s velikim priljevom predmeta i ažurnosti u njihovu rješavanju do vrijednosti sporova u ovrhama i parnicama. Za ovaj su sud sistematizirana četiri suca iako bi im, po okvirnim mjerilima i podacima o priljevu predmeta u 2009., pripadalo osam sudaca. Sud je neko vrijeme spao na dva suca (jedan je otišao na novi posao, a sutkinja je bila na porođajnom), dok je odlukom Državnog sudbenog vijeća iz studenog lani za suca imenovan Ivan Dujić, a tu rade i dva sudska savjetnika. Lobiranje političara nije pomoglo, zakon je donesen i samostalnog pazinskog suda od početka ove godine više nema.

Sada u Hrvatskoj postoji samo sedam trgovačkih sudova i to u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru i Zagrebu. Nadležnost Trgovačkog suda u Rijeci proteže se na tri županije – Primorsko-goransku, Istarsku i Ličko-senjsku. Dok u Pazinu djeluje stalna služba za područje Istarske županije, upravo danas iz riječkog suda idu u karlovački Trgovački sud da bi preuzeli sve spise koji se odnose na Ličko-senjsku županiju. Po zakonskim odredbama krajnji rok za kompletnu racionalizaciju sudstva – što znači i preseljenje stalnih službi u matične sudove, za što treba osigurati materijalne i prostorne uvjete, opremu i sve ostalo – je do 2019. Prema Vladinim procjenama, za racionalizaciju županijskih (s 21 se smanjuju na 15) i trgovačkih sudova trebat će oko 45,2 milijuna kuna.

Odlukom ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića od 30. prosinca lani osnovana je stalna služba u Pazinu i određeno je da će se tu rješavati predmeti iz nadležnosti trgovačkog suda sukladno čl. 20. Zakona o sudovima te da će se ustrojiti prijemna kancelarija za prijem svih pismena iz nadležnosti stalne službe. U izmjenama i dopunama Sudskog poslovnika, koji je ministar donio 5. siječnja, piše i da predsjednik Trgovačkog suda može radi ravnomjerne radne opterećenosti sudaca odrediti da se u stalnim službama tog suda rješavaju predmeti iz nadležnosti drugih ustrojstvenih jedinica suda. Također, predsjednik suda upravlja i sudskom zgradom stalne službe.

Vodi se računa o troškovima i gubljenju vremena

Što donosi ustrojavanje stalne službe u Pazinu? Što to znači za suce i ostale zaposlenike pazinskog suda? Hoće li biti novog zapošljavanja ili otkaza? Ide li netko od zaposlenih iz Pazina na posao u Rijeku? S obzirom na to da se stalno naglašavala velika opterećenost pazinskog suda, hoće li suci iz Rijeke pomagati onima u Pazinu? Što za korisnike usluga pazinskog suda znači to što sada djeluje stalna služba za Istarsku županiju? Ta smo pitanja postavili Miljenku Kurobasi, predsjedniku Trgovačkog suda u Rijeci.

U Pazinu će se obavljati svi oni poslovi koje su suci tamo obavljali i do sada, što će biti određeno godišnjim rasporedom poslova koji je pri dovršetku, saznajemo od Kurobase.

– Suci u Pazinu opterećeniji su od sudaca u Rijeci jer po sucu imaju više neriješenih predmeta. Cilj je godišnjeg rasporeda da se poslovi ravnomjerno rasporede kako bi suci bili jednako opterećeni i kako bi stranke što prije dobile odluke. Ako bi ostala situacija kao sada, stranke iz Istre bile bi u neravnopravnom položaju, objašnjava predsjednik riječkog suda. Zato će se pazinske suce nastojati rasteretiti na način da se dio poslova vodi u Rijeci pri čemu će se voditi računa da to za stranke suda ne bude skuplje. U riječkom će se sudu tako voditi komunikacija sa strankama iz Istre i to ona pismena.

– Ako bismo preuzeli parnične postupke, stranke iz Istre morale bi putovati u Rijeku, što bi značilo dodatne troškove i gubitak na vremenu. To ne bismo radili, jasan je Kurobasa. Pratit će se razvoj događaja pa će se, ako bude potrebno, mijenjati godišnji raspored poslova za suce, službenike i namještenike.

Nitko iz Pazina neće putovati na posao u riječki sud niti obrnuto. Budući da se ljudi neće seliti, tako se ni spisi iz Pazina neće seliti. U Ministarstvo pravosuđa poslani su podaci o priljevu predmeta u zadnje tri godine i o broju sudaca pa će ministar odlučiti je li potrebno novo zapošljavanje. Sada u Trgovačkom sudu u Rijeci sa stalnom službom u Pazinu ima 90 zaposlenih.

(Selvina BENIĆ, Glas Istre )