Mještani i vlasnici nekretnina u selima Heraki, Lakovići, Ivići, Pajari, Štifanići, Rakovci i Sveti Lovreč nastavljaju borbu za zatvaranje i sanaciju kamenoloma u Lakovićima kroz svoju novoosnovanu udrugu za zaštitu prirode i čovjeka Za bolju Lovreštinu.

Preksinoć su organizirali predavanje o primjerima dobre sanacije po uzoru na razvijene zemlje te o značaju očuvanja i vrednovanja seoske sredine i ruralnog područja. O tome su govorili znanstvenik, edukator i ekolog Korado Korlević, Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra i Robert Baćac iz konzorcija Ruralis.

Korlević je prezentirao nekoliko nevjerojatnih svjetskih primjera sanacija kamenoloma. U SAD-u i Njemačkoj nekadašnji su kamenolomi transformirani stablima i drugim biljkama, čime je učinjen ogroman iskorak u kvaliteti devastiranog prostora i dobivena turistička atrakcija.

U Kini je u jednom podignut hotel s pet zvjezdica, krov pokriven travom služi kao golf igralište, a okolno jezero se puni recikliranom vodom. Nije propustio ni jedan puno bliži primjer, koji uključuje edukaciju i pripremanje terena za adrenalinske sportove – stari kamenolom na području Antenala, gdje učenici osnovnih i srednjih škola uz pomoć vatrogasaca osiguravaju i sređuju stijene da se ne truse.

Sve su to ideje za budućnost kamenoloma Lakovići, objasnio je, a kapital je moguće potražiti u sredstvima za sanaciju koja su korisnici koncesija dužni osigurati. Napomenuo je i da je sa studentima često radio geološka istraživanja tog kamenoloma s izuzetno kvalitetnim fosilima i perfektno očuvanim slojevima stijena stotinjak milijuna godina starosti.

– Općina treba donijeti odluku o svom razvoju, da li i koliko želi turizam te ima li tamo smisla izgraditi primjerice jezero, koje je najjeftinija solucija, ili neki drugi sadržaj kojim zajednica jako puno može dobiti, poručio je, napominjući da će samo za uklanjanje labilnih i opasnih stijena, koje ne uključuje miniranje, biti potrebno desetak godina.

Radojčić je okupljenima poručila da ustraju u svojoj organiziranosti, korištenju usluga pravnika i zaštiti ustavom zajamčenog prava na zdrav život putem suda. Trebaju se sami boriti za svoj interese budući da vlasti na svim razinama nerijetko to ne čine, a sudjelovanje javnosti u postupcima procjene utjecaja na okoliš se uglavnom svodi na puku formu.

Ukazala je, pritom, na prekjučer dobivenu presudu kojom je, nakon trogodišnjeg spora, poništena lokacijska dozvola za kamenolom Sandarovo u Kurilima, u općini Kanfanar.

Druga se presuda odnosi na kamenolom u općini Žminj udaljen 100 do 150 metara od prvih kuća i sa šest sela u radijusu od 500 metara, u kojem je naknadno postavljena asfaltna baza. Radojčić je ustvrdila da se radi o pravoj prevari naroda jer je mještanima rečeno da će objekt tamo raditi samo do okončanja izgradnje zapadnog kraka Istarskog ipsilona s jednom trasom. No, baza je i nakon toga nastavila s radom, dobivši potrebne dozvole.

Jedan je mještanin 2006. tužio ministarstvo upravnom sudu i nakon šest godina dobio "akademsku pobjedu". Presuđeno je, naime, da treba provesti javnu raspravu jer nje nije bilo budući da je to bio privremeni objekt. Investitor je zatim dao napraviti studiju utjecaja na okoliš, a primjedbe mještana su odbijene i ništa se nije promijenilo.

Baćac je govorio o očuvanom i zdravom okolišu te ekološkim proizvodima kao osnovi za razvitak ruralnog turizma i snažnom motivu za dolazak gostiju u središnju Istru. Interes za investiranje u ruralni turizam nije stao, istaknuo je Baćac, ali bi mogao doći u pitanje zbog promjena u prostoru, odnosno bojazni da on više neće biti atraktivan za turiste.

( Kristina FLEGAR, Glas Istre)