Ovo je objekt bez kojeg je nezamisliva civilizacija, prvi trg i javna građevina, mjesto okupljanja od davnina, rekao je povjesničar Marino Baldini na svečanom otvorenju gumna izgrađenom kraj galerije Konobon u kompleksu jame Baredine kraj Nove Vasi. Prezentacija tradicionalnog kružnog prostora sa stožerom u centru, čija je glavna namjena vršidba, privukla je veliki broj znatiželjnika, Porečana, ali i turista, koji su željeli vidjeti kako se koristila ova građevina, stožer seoskog zajedništva, sve do izuma vršilice. Silvio Legović, vlasnik kompleksa jame Baredine, rekao je da je gumno replika istoga koje je do prije sedamdeset godina postojalo u obližnjem selu Kosinožići i od kojega je sačuvano nekoliko kamenja koje je ukomponirano u ovu repliku. Kako je mnogima, pogotovo mlađoj generaciji, gumno i njegova svrha većinom nepoznanica, organizatori su se pobrinuli da cijeli proces zorno i prikažu vodeći ih i pokazujući im priču o žetvi, koja se od davnina odvijala u ovom periodu u srpnju i trajala od jutra do večeri.
Baldini je publiku vodio kroz performans kojim su prikazali cijeli proces od košnje, vezanja snoplja, klepanja kosa, do donošenja i polaganja snopova na gumno, njihova mlaćenja i gaženja uz pomoć tovara i volova. Cijeli su proces pratili pjesma i ples tinjanske kumpanije Kosirići i novovašanske vokalne skupine Korali. Kako su životinje sudjelovale u radu na gumnu, pokazali su tovari barba Nevija Valente iz Praščari te boškarini barba Marija Gašparinija iz Fabci. Bilo je tu još težaka i težakinja te onih koji su pazili na golemu dvometarsku čripnju u kojoj se tijekom performansa pekao kruh i pripremala istarska supa od 30 litara. Čripnja se izvrsno uklopila u jedinstveni ambijent kompleksa oko Konobona u kojem su se nalazili i razni stari traktori, ordenje, odnosno u priču o običajima i proizvodnji vina, ulja i kruha, koji su bili dio domjenka za sve okupljene. Prezentacija, koja je bila edukativna predstava za sve uzraste, završila je performansom iznenađenja u kojem su se u priču uključile diskoplesačice i gumno pretvorile u plesni podij uz šaljivi zaključak mnogih da bi, da se ovako koristilo, i gumno još uvijek bilo u upotrebi.

Vedrana Habereiter, Glas Istre