Europska komisija ima pravo preuzeti kontrolu nad proračunskom politikom države članice čiji su deficit i javni dug preveliki, a time de facto gubi fiskalni suverenitet. U taj će program Hrvatska sigurno ući

Smanjivanje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnog na negativni, koji je objavila agencija Standard & Poor´s, što je za stepenicu niže unutar rejtinga “smeće”, korak je bliže ulasku Hrvatske u tzv. proceduru pretjeranog deficita. Riječ je o pravilu prema kojemu Europska komisija ima pravo preuzeti kontrolu nad proračunskom politikom države članice čiji su deficit i javni dug preveliki, čime de facto gubi fiskalni suverenitet. U taj će program Hrvatska sigurno ući najvjerojatnije na zimu.

Iz S&P-a podsjećaju da je u posljednjih pet godina realni bruto domaći proizvod ukupno pao 12 posto, ponajviše zbog 12-postotnog realnog pada potrošnje i 35-postotnog realnog pada investicija. Ni u ovoj godini ne očekuju rast hrvatskoga gospodarstva, naprotiv, predviđaju njegov daljnji pad od jedan posto. U 2013. hrvatski fiskalni deficit vjerojatno biti veći od tri posto BDP-a, a dug opće države približava se kritičnoj razini od 60 posto BDP-a, no ako dug Hrvatskih cesta, koji iznosi 7,5 posto BDP-a, preuzme Vlada kao dio aranžmana za koncesiju, to bi moglo dodatno povećati dug opće države.

S druge strane, Europska komisija je prije nekoliko mjeseci procijenila kako će deficit proračuna u 2013. biti 4,2 posto BDP-a. Uđe li Hrvatska s tom brojkom u proceduru pretjeranog duga, slijedi sljedeće: nakon što utvrdi da zemlja zadovoljava uvjete, EK izdaje dokument s preporukama što treba učiniti da bi izašla iz situacije prekomjernog deficita i šalje ga Vijeću EU. Pritom se definira i rok u kojem je mjere potrebno provesti, a od zemlje se traži da postigne najmanju godišnju korekciju od 0,5 posto BDP-a. U slučaju Hrvatske, to bi značilo da mora smanjiti deficit sa 4,2 na 3,7 posto BDP-a), odnosno otprilike 1,5 milijardi kuna. Ne ispuni li Hrvatska uvjete koje je postavila EK, slijede sankcije, poput ukidanja ili zamrzavanja novca iz kohezijskih fondova. Hrvatska Vlada to jako dobro zna.

Iako je bilo očekivano je da Hrvatska ne zadovoljava uvjete zdrave ekonomske i fiskalne discipline koju od članica, kao sredstvo za stabilizaciju, traži Bruxelles, novi negativni pokazatelji ukazuju da hrvatski brod, slikovito, zaista tone, i da Vladi treba patronat, ali i da će se pod pritiskom EK morati orijentirati na konsolidaciju rashodovne strane, a ne, kao dosad, na prikupljanje prihoda. No iako je Vlada najavila da neće biti smanjenja mirovina niti plaća, pri rezanju rashoda nema manevarskog prostora, nego može posegnuti jedino za tim opcijama.

U Vladi su već neko vrijeme svjesni da će EU tražiti konsolidaciju, no iz Ministarstva financija stižu informacije da nisu sigurni koliko su ljudi svjesni koliko je situacija ozbiljna. Izvješće kreditne agencije shvaćaju kao poruku da moraju ubrzati reforme, ojačati procese restrukturiranja javnih poduzeća te ih okrenuti investicijama.

Iako ulazak u program ne stigmatizira državu – uostalom u njemu je dosad bilo ili još jest 18 država, ne snalaze se u njemu sve lako. Grčka, Portugal, Španjolska pod patronatom tzv. Trojke — EK, MMF-a i Europske banke – tonu sve dublje, socijalni nemiri vriju, a i povjerenje u Vladu ne postoji. Italija je u jednom trenutku “dobila” premijera instaliranog iz Bruxellesa, Enrica Lettu, a Mađarskoj su kao kaznene mjere zbog stalnog kršenja dogovorenog smanjenja deficita zamrzavali fondove.

Piše: Tomislav Krasnec, Sandra Veljković, Večernji list