U četvrtak, 25. srpnja, "odrađena" je prva radna sjednica Gradskog vijeća. Vijećnica Snježana Mekota svoja je pitanja iznijela na Facebook profilu svoje nezavisne liste
Pitanja i kratke komentare gđe Snježane Mekota prenosimo u cjelosti sa Facebook profila liste Poreč je Tvoj Grad:
Jučer smo odradili prvu radnu sjednicu vijeća. Iako smo u pripremi znatno skratili dnevni red s planirane 31 točke na 19, ipak je sjednica potrajala do ponoći. Bilo je dosta vijećničkih pitanja i diskusija. Ja ću ovdje priložiti 3 svoja pitanja, onako kako sam ih u pisanoj formi dala na predsjednički stol (pravilo je da se pitanja postavljaju za govornicom, kako bi se snimala, a onda se u pisanom formi predaju za radni stol). Ukratko ću navesti i odgovore, tek toliko da dobijete sliku o našoj aktivnosti. Bio je aktivan i Čuro, ali on neka napiše svoj dio:-)
1. Opet ću se vratiti na 20 godišnju koncesiju koju je Županijska skupština odobrila za jedan dio naše obale (o tome sam diskutirala i u prošlom sazivu). Javljaju mi naši sugrađani da su pedaline tako gusto posložene uz obalu da više ne mogu doći do mora tamo gdje su se kupali cijeli život. To nam se sprema i na drugom dijelu obale. Neke JLS su uspjele dogovoriti sa županijom da se na njih prenese dio ovlasti koje se odnose na davanje koncesije. Nedavno sam imala sastanak u Gradu na tu temu sa dogradonačelnikom i predsjednikom vijeća na kojem smo zaključili da treba tražiti sastanak s predstavnicima Županije, prije nego se donese odluka na Županijskoj skupštini. I u prošlom sazivu vijeća smo zaključili da se moramo aktivno uključiti u tu problematiku. Pitam gdje smo sada? Da li će se dogoditi taj sastanak s predstavnicima županije?
Gradonačelnik je odgovorio da će u ponedjeljak sa županom održati sastanak u Puli na tu temu i predložiti da se ovlasti za davanje koncesije prenesu na Poreč i poništi koncesija dodijeljena na 20 g.
2. Nedavno smo mogli pročitati u medijima kako Pula, Pazin i Novigrad sudjeluju u programu Fonda za energetsku učinkovitost od kojega će dobiti sredstva za poticaje u programu obnove fasada i stolarije na obiteljskim kućama. Zašto je nama to promaklo? Možda se možemo javiti na neki sličan program iz EU fondova? Do kraja godine Hrvatska iz tih fondova može povući oko 600 mil. €, ali treba imati plan i program, a vrijeme je kratko. Već se naveliko prognozira kako ćemo više uplatiti, nego iskoristiti. S obzirom na stanje našeg proračuna, trebamo se maksimalno potruditi i staviti u funkciju sve snage koje imamo da povučemo što je moguće više sredstava. Zanima me da li će još biti moguće javiti se na taj program za obnovu fasada, ili je to završena priča?
Odgovorili su gradonačelnik i direktorica Stana d.o.o. Kažu da se program raspisuje 2 x godišnje i da ćemo se javiti na novi natječaj.
3. Tražila sam od pročelnice odjela za financije da mi izvuče popis dužnika – najmoprimaca za poslovne prostore i javne površine. Naime, mnogi građani komentiraju kako neki dobivaju ovrhe za manje iznose, a drugi godinama duguju, a ipak dalje nesmetano rade. Osim toga, u proračunu imamo neka virtualna sredstva koja nećemo nikada naplatiti, jer na tom popisu ima svašta: neki su umrli, neki odselili i ne zna im se adresa, neki godinama vode s Gradom sudski spor, jer osporavaju visinu duga, neki su otvorili više poduzeća na razna imena članova porodice, pa je to teško povezati. Zato sam zamolila pročelnicu da za početak suzi listu na one koji su dužni više od 40.000,00 kn i da se tim popisom pozabavimo dok ga ne rasčistimo. Najprije treba resorni odjel pročešljati ugovore i poduzeti sve što je u njihovoj nadležnosti. Što oni ne mogu riješiti, treba dati odvjetnicima, a tamo gdje je nemoguće naplatiti ovrhom, treba predmet s obrazloženjem uputiti komisiji za otpis potraživanja.
Odgovorila je pročelnica za financije i objasnila teškoće na koje grad nailazi u naplati tih potarživanja te se složila da bi trebalo nakon svih poduzetih radnji otpisati ono što se ne može naplatiti, kako bi se financijska situacija realnije prikazivala.
Diskutirala sam i o izvješću o stanju sustava zaštite i spašavanja:
Ja svake godine imam problema s ovom točkom dnevnog reda. Nemam pojma koliko je u stvarnosti naš grad spremam za slučaj neke veće nesreće. Zahvaljujem predsjedniku vijeća što je prihvatio moj prijedlog da se obiđu skloništa, ali voljela bih konkretno čuti od izvjestitelja što bi se dogodilo da nas, ne daj bože, sutra zadesi potres? Kojim redoslijedom bi se odvijala evakuacija? Kome se građani moraju obratiti za pomoć? Gdje građani mogu pročitati o lokaciji skloništa i koji dio grada je usmjeren na pojedino sklonište? Da li je predsjednik MO upoznat s planom evakuacije? Meni je sve ovo teorija i nakon ne znam koliko izvješća do sada, nisam ništa pametnija. Čini mi se da se to odrađuje kao obvezna točka, ali nisam ubjeđena da bi u stvarnosti sve funkcioniralo kako je zamišljeno. Mislim da zaštiti i spašavanju trebalo ozbiljnije pristupiti i nadam se da će ovaj planirani obilazak skloništa biti početak u tom pravcu. Bilo bi dobro da nam nikada ne zatreba, ali isto tako moramo biti sigurni da će organizacijski sve funkcionirati – ako zatreba. Stalno nam nešto fali, neki programi su u izradi – kada će to već jednom završiti.
Izvjestitelj je odgovorio da će se uskoro donijeti planovi zaštite i spašavanje, gdje će ti detalji biti razrađeni.
O javnom prijevozu:
Već sam nekoliko puta na vijeću tražila mogućnost javnog prijevoza do trgovačkih centara i Doma zdravlja, kako naši straiji građani nebi morali ovisiti o djeci i susjedima, kada žele doći do tih odredišta. Znam da nemamo sredstava za subvencije, ali pitam se da li bi ova linija koja vozi za Červar Porat mogla skrenuti do trgovačkih centara, pa da nam to bude ispitivanje potreba za takvim prijevozom.
Pročelnik Laković je odgovorio da neće biti niti linije za Červar Porat, jer je koncesionaru neisplativa. Ako se javi zainteresirani prijevoznik za tu liniju, ili za trgovačke centre, Grad će s njim sklopiti ugovor.
U otvorenoj diskusiji oko transparentnosti rada vijeća, rekla sam da imamo ponudu o snimanju sjednica kamerom, koja bi nas godišnje koštala 35-40.000,00 kn, a sada nas Porečki glasnik košta 316.000,00 kn.