Sudeći prema procjenama prvog čovjeka Hrvatske udruge hotelijera i predsjednika Uprave porečke Riviere Franca Palme, struktura turističke klijentele koja ove godine posjećuje glavna istarska turističke središta nije se promijenila u odnosu na lanjsku sezonu. To znači da u Istri i dalje uglavnom ljetuju gosti nevelike platežne moći pa je shodno tome takva i izvanpansionska potrošnja.

– Gosti koji su naručivali porcije skupih riba u najvećem su dijelu prošlost. Današnji turisti jedu srdelu, srdone, mole, što je na koncu vrlo zdrava riba, ali za ručak izdvoje 35 kuna. To treba prihvatiti i tome prilagoditi ponudu što su, čini mi se, domaći ugostitelji, ne samo veliki nego i mali, već učinili. Što se prije prilagodimo zahtjevima gostiju i naša će zarada biti veća, kaže Franco Palma.

U Rivieri ove sezone bilježe zamjetniju prodaju svih vrsta pića. »Ne znam je li to zbog nesnosnih vrućina, no prodaja pića u našim objektima povećala se oko deset posto u odnosu na lanjsko razdoblje, što daje i veći promet za tri milijuna kuna«, veli prvi čovjek najvećeg hotelsko-ugostiteljskog poduzeća u Istri. Ipak, riječ je o maloj stavci koja bi Palmu mogla zadovoljiti jer se u Rivierinim restoranima ne troši više i na hranu. Osim toga, kampovi i kućna radinost slabije su popunjeni nego prošle godine, što govori i o ukupno manjoj izvanpansionskoj potrošnji. Prema riječima Palme, to nije samo karakteristika Riviere, već i drugih turističkih kuća, koje također ugošćuju manje gostiju u kampovima nego lanjske sezone.

Predsjednik ceha ugostitelja pri Obrtničkoj komori Istarske županije i poznati pulski ugostitelj Dušan Černjul, prenoseći dojmove svojih istarskih kolega, svjedoči o sve slabijoj popunjenosti istarskih restorana i slabijoj potrošnji od lanjske.

– Hotelski gosti sve manje izlaze i ostaju u hotelima, koji su, da bi ponudili jeftinije aranžmane, snizili i cijene u svojim restoranima, a tome prilagodili i ponudu. Oni koji ljetuju u apartmanima gotovo redom sami spremaju hranu i u restorane ne zalaze. Talijani i Nijemci, koji su nekada svake druge večeri posjećivali restorane, sada zbog pada standarda u svojim zemljama učine to jednom tjedno. Oni su češći posjetitelji tržnica nego restorana, a Talijani, što nikada nisu činili, sada donose namirnice sa sobom, kazuje Černjul, spominjući kao najčešće goste u restoranima Skandinavce i Britance. Sve da bi privukli goste, dodaje taj ugostitelj, u mnogim restoranima nude vrlo jeftina jela, zbog čega je srozana i ponuda, što je, prema njegovim riječima, posebno vidljivo u Medulinu.

– Neophodna je kategorizacija objekata, što bi pomoglo i gostima i ugostiteljima. Gosti se uplaše mojeg restorana kada vide lijepo prostrt stol, pa misleći da će proći jeftinije odu u neku konobu na selu, gdje na koncu plate mnogo više. Vani se točno zna gdje si došao i koliko ćeš platiti: 30 do 35 eura po glavi u restoranu, 20 do 25 eura u konobi, odnosno deset eura u fast foodu, ističe Dušan Černjul.

To što je njegov restoran smješten u marini, nadohvat ruke nautičarima, poznatima kao gostima dubljeg džepa, prema njegovim riječima nije garancija popunjenosti. »Marina Veruda izgubila je individualne nautičare veće platežne moći i postala marina čarterskih gostiju, koji sa sobom nose hranu, a nama ostavljaju samo smeće«, zaključio je Černjul.

U HTZ-u ne prate pokazatelje o potrošnji

Troše li turisti manje ili više nego prethodne sezone, vječita je turistička tema, na koju je teško dati egzaktan odgovor. U Hrvatskoj turističkoj zajednici ističu da pokazatelje o potrošnji turista ne prate, već su koncentrirani na prikupljanje podataka o broju gostiju u domaćim turističkim odredištima te noćenjima koja ostvaruju. Detaljnijim istraživanjima potrošnje bave se u Institutu za turizam, pa tako Siniša Horak pojašnjava da institut već dvadesetak godina provodi tzv. Tomasovo istraživanje stavova i potrošnje gostiju kroz različite segmente. Istraživanja se provede anketiranjem gostiju, ali ne svake sezone jer se, kako ističe, potrošnja ne mijenja iz godine u godinu. Svako drugo nekontrolirano istraživanje, razgovorima s primjerice ugostiteljima ili samim gostima – nepouzdano je, ističe Horak.

V.Kapeloto, Glas Istre