Ne mireći se s činjenicom da u Poreču nemaju temeljnih uvjeta za aktivnosti, čelnici tri porečka kluba, predsjednik i dopredsjednik plivačkog kluba Milan Žužić i Duško Dozet, te predsjednici kluba za daljinsko plivalnje i vaterpolskog kluba Edi Žužić i Valentin Babić održali su konferenciju za medije na kojoj su još jednom željeli javnost upoznati sa svojim problemima. Naime, klubovi kojima je za aktivnost potreban bazen trenutno nemaju mogućnost raditi jer se zbog duga od oko 480 tisuća kuna koji Grad Poreč ima prema Rivieri za dosadašnje korištenje bazena hotela Pical, on po svemu sudeći tijekom zimske sezone neće natkrivati balonom. Inače, prema grubim procjenama godišnja cijena korištenja bazena iznosi 700-tinjak tisuća kuna.
– S obzirom na to da nismo zadovoljni dosadašnjim odgovorima čelnika Sportske zajednice, predsjednika Milana Markežića i tajnika Franka Bude, obratili smo se dopisom svakom članu porečkog Gradskog vijeća ponaosob i sada čekamo njihovu reakciju, rekao je u uvodu konferencije Milan Žužić.
"Gorući nam je problem što u zimskom periodu nemamo nikakve uvjete za aktivnosti, no to se praktički odnosi i na ljetni period tijekom kojeg također više nismo u mogućnosti koristiti bazen Picala. Naša su tri kluba spremna snositi posljedice nezavidne financijske situacije u društvu, ali u istoj mjeri koliko te posljedice osjećaju ostali klubovi, ´međutim ne možemo prihvatiti da nam se ukidaju temelji uvjeti za aktivnosti, a to je nemogućnost korištenja bazena. Došli smo u situaciju da nas djeca pitaju: "Treneru, što da radimo, kada će trening?", a mi im nemamo što odgovoriti osim da bazena nema. Uspjeli smo za naša dva mlada plivača koja žive u Umagu koliko-toliko osigurati uvjete za rad u Kopru, dok su pulski klubovi "Arena" i "Pula" prihvatili da tri do četiri plivačice i plivača dolaze na njihove treninge u Valbandon, i to je sve što je ostalo od porečkog plivanja i vaterpola. Tim se klubovima moramo zahvaliti na izuzetnom gostoprimstvu. Naravno, troškove putovanja na treninge snose roditelji tih plivača."
– Podsjetio bih da je plivački klub utemeljen prije 15-ak godina upravo na poticaj tadašnje gradske vlasti koja si je zacrtala cilj obnavljanja vodenih sportova – nadovezao se na svog predsjednika Dozet. "Današnja se gradska vlast ovim činom neosiguravanja temeljnih uvjeta za naše aktivnosti na neki način odriče plivanja, premda nitko to javno i decidirano ne želi reći. Bazen je u ovom gradu potreban ne samo našim klubovima, koji se plivanjem bave iz sportskih pobuda, već i građanstvu kao odraz opće kulture jedne sredine. Ne možemo shvatiti kako Pula može redovno izdvajati oko 1 ,2 milijuna kuna godišnje za upotrebu bazena u Valbandonu, Rovinj čak 2,6 milijuna za osiguranje uvjeta svojim plivačima, a Poreč za tako nešto ne može ni manje iznose." 
O odnosu gradskih vlasti govorio je pak Valentin Babić.
– Kakav je odnos gradske vlasti prema vodenim sportovima, najbolje govori primjer da je naš klub na traženje Grada napravio elaborat prema kojem bi se za 300 tisuća kuna produbilo morsko dno na Gradskom kupalištu da bismo u ljetnim mjesecima mogli trenirati i odigravati utakmice, međutim čak ni to nije učinjeno, produžio je priču Babić. "žalosno je da smo 50-ih godina u Poreču imali veslački, jedriličarski i plivački klub te se počeo razvijati vaterpolo, a tada je u društvu vladala mižerija daleko gora od ove današnje recesije u kojoj se, izgleda, gase i plivanje i vaterpolo.
Dug, kako objašnjavaju u klubu, se dugo vuče.
– Znakovito je da dio duga Grada prema Rivieri za korištenje bazena korijene vuče iz vremena prije recesije, nadovezao se Edi Žužić. "Ukoliko gradski sport ove godine zbog nezavidne financijske situacije mora podnijeti okvirno 20-postotno smanjenje sredstava, onda ne mogu plivači i vaterpolisti istu situaciju osjećati u stopostotnom obimu zbog nemogućnosti korištenja bazena" .

Kristijan KLARIĆ, Glas Istre