Stručnjaci Poreča i Istre u organizaciji Zdravog grada Poreč okupili su se na već tradicionalnom okruglom stolu u Mjesecu borbe protiv ovisnosti 29.11.2019. u prostoru Zdravog grada. Okrugli stol iz godine u godinu predstavlja prigodu za okupljanje stručnjaka koji se bave područjem mentalnog zdravlja uopće i problemom ovisnosti kako bi razmijenili informacije, znanja i iskustva,  razgovarali o trendovima i pokazateljima vezano uz pojavnost ovisnosti.

Okrugli stol je moderirala Nataša Basanić Čuš, ravnateljica, psihologinja i psihoterapeutkinja Zdravog grada Poreč. Gosti izlagači bili su psiholog Velimir Todorović iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije (ZZJZ IŽ) , Alica Rosić Jakupović voditeljica Službe prevencije Policijske uprav istarske te Valter Gržeta voditelj Službe organiziranog kriminaliteta Policijske uprave istarske. Sudionici okruglog stola bili su tim Zdravog grada Poreč, stručnjaci iz porečkih vrtića, stručne službe iz svih porečkih škola i škola poreštine, suradnici iz porečkog za Centra za socijalnu skrb i dr.

Okrugli stol naziva Ovisnosti-trendovi, izazovi, mogućnosti, usmjerio je sadržaj izlaganja, rasprave i promišljanja prisutnih stručnjaka na sadašnjost i budući rad na problemu ovisnosti. Psiholog Velimir Todorović otvorio je okrugli stol predstavljajući trendove triju istraživanja provedenih primjenjujući opsežan upitnik „Kako si?“, u okviru Plana za zdravlje u Istarskoj županiji, a u suradnji IŽ, ZZJZIŽ i prof.dr.sc. Petra Bezinovića ranije redovnog profesora, a sada suradnika Filozofskog fakulteta u Rijeci, odsjeka za psihologiju. Trima istraživanjima u Istri su ispitivana rizična ponašanja i pojavnost ovisnosti kod djece i mladih Istre i to 2009. , 2013. i 2017. godine. Promatrajući rezultate istraživanja i analizirajući iste danas već možemo govoriti o trendovima koji pokazuju što se na području ovisnosti događa u populaciji istarskih osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Što pokazuju trendovi u konzumaciji sredstava ovisnosti u Istri?

Ono što je moguće vidjeti iz rezultata istraživanja je da trendovi pokazuju kroz godine pad u korištenju duhana (posebno kod mladih koji izjavljuju da puše redovito ili povremeno) i pad konzumacije alkoholnih pića (piva, vina pa i žestokih). U ovoj populacijskoj skupini vrlo je nisko zastupljeno eksperimentiranje sa heroinom pa i kokainom, identificira se i neznatni pad odnosno  stagnacija eksperimentiranja sa marihuanom i amfetaminima. U  korištenju marihuane djevojke se izjednačavaju s mladićima  te se gube razlike u konzumaciji prema spolu. Manji pad u korištenju, eksperimentiranju sa amfetaminima i marihuanom među ostalim su i pod utjecajem zapadnih trendova legalizacije marihuane, korištenje u medicinske svrhe pri čemu se pokazuje da se mijenjaju stavovi mladih u odnosu na ova sredstva ovisnosti. Mladi često ove droge ne smatraju štetnima i/ili zapravo ne znaju posljedice njihova korištenja. S druge strane se u stručnim krugovima zna da marihuana ima i štetne posljedice kada se koristi kao i da eksperimentiranje sa lakim drogama i legalnim sredstvima ovisnosti (duhan, alkohol) čini vjerojatnijim  put ulaska u druge droge.

Kako i koliko istarski mladi koriste smartfone?

U istarskom istraživanju rizičnih ponašanja mladih utvrđuje se iznimna učestalost korištenja smartfona. Više od 40% djevojaka i nešto manje mladića smartfone koristi više od 4 sata dnevno što se već smatra odstupajućim ponašanjem koje može  voditi u ovisnost o tehnologiji. Tako se čini da se  i pojavnost ovisnosti kod mladih, u novo vrijeme preplavljenosti tehnologijom, seli u virtualni svijet te da u budućnosti uz ovisnike o supstancama čitavo društvo, obitelji pa i stručnjake očekuju ovisnici o tehnologiji. Dio populacije mladih će zbog izolacije u virtualnom svijetu, života u svijetu mašte i i stjecanja virtualne moći (identifikacija s virtualnim junacima)  imati poteškoće mentalnog  zdravlja i razvijati tkz. nesupstancijalne ovisnosti (ponašajne ovisnosti).

Što je s mentalnim zdravljem mladih Istre?

Istraživanja u Istri pokazuju da se povećava zastupljenost problema mentalnog zdravlja djece i mladih što je također u skladu sa zapadnim trendovima i stavom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o tome da je mentalno zdravlje, a posebno depresija najveći izazov 21. stoljeća. U istraživanju se pokazuje da u Istri raste broj mladih koji izražavaju različite simptome koji upućuju na teškoće mentalnog zdravlja. Sve veći broj mladih izražava da se često ili vrlo često osjećaju depresivno, raste broj mladih koji se osjećaju anksiozno i tjeskobno, utučeno i žalosno. Pri tom je veći udio djevojaka koje isto izražavaju ali izražavaju i mladići. Istome je dijelom tako i stoga što znamo da djevojke i/ili žene uopće bolje prepoznaju svoja  emocionalna  stanja i više ih samoopažaju od muškog spola. Jednako tako u istraživanju je utvrđena korelacija odnosno statistički značajna povezanost u smislu da je više korištenja smartfona povezano sa više simptoma depresivnosti kod mladih. Ovo ne utvrđuje uzročno posljedičnu vezu da smartfoni izazivaju depresiju jer je odnos utjecaja i čimbenika promjena ponašanja uvijek višeznačno uvjetovan ali pokazuju da postoji povezanost.

Što je s mladima kao počiniteljima kriminalnih djela?

Predstavnici policije pokazali su statističke pokazatelje u posljednje tri godine koji brojčano pokazuju sustavan pad u evidentiranju maloljetnika kao počinitelja kaznenih djela krađe, nasilja, pa i posjedovanja droga. S druge strane registriraju porast kaznenih djela prijevare, a posebno računalnih prijevara. Isto pokazuje da kriminalitet mladih nije nužno u padu ali se čini da mijenja oblik i načine manifestacije djelovanja. Ono oko čega su suglasni, jednako kao i stručnjaci pomagačkih struka, je da im za djelovanje, procesuiranje i dokazivanje kriminalnih radnji mladih (i odraslih)  treba stroža i bolje definirana zakonska regulativa, za razliku od sadašnje,  koja bi sustav represije za  slučajeve za koje je to potrebno učinila efikasnijim.

Što stručnjacima Istre predstoji u daljnjem radu na području ovisnosti?

Zaključci okruglog stola išli su u nekoliko smjerova koji će determinirati daljnji rad u Istri na području prevencije i liječenja ovisnosti:

-Dugogodišnji istarski put prihvata, evidentiranja,  liječenja i rehabilitacije ovisnika o supstancama te realizacija preventivnih zaštitnih programa koji imaju generacijski karakter i traju kontinuirano godinama uz druge čimbenike kao što su određene zakonske promjene (o zabrani prodaje alkoholnih pića i duhana maloljetnicima, zabrane pušenja u restoranima …) pozitivno utječu na trendove i pokazuju pad eksperimentiranja mladih Istre sa supstancijalnim ovisnostima.

-Potreban je izniman oprez i daljnji kontinuirani rad na prevenciji svih supstancijalnih ovisnosti jer se pod utjecajem zapadnih trendova (prvenstveno legalizacije lakih droga ali i zbog samo korištenja korištenja nekih teških droga u liječenju boli) mijenjaju stavovi mladih u odnosu na eksperimentiranje sa marihuanom i lako dostupnim sintetskim ali i drugim drogama koje su iznimno opasne. Isto može dovesti do „seljenja“ navedenih zapadnih trendova u Istru i RH te novog vala/zamaha porasta supstancijalnih ovisnosti.

-Poseban oprez nameće korištenje i preprodaja kokaina koji nije zastupljen toliko među mladima ali se čini da ostvaruje značajan upliv među mlađe odrasle i osobe srednje dobi i to u socio ekonomski bolje stojeće slojeve populacije, često kao način izdržavanja napora (zabava, zahtjeva posla, trke za novcem i sl.). Ovo je populacija korisnika supstanci  koja rjeđe traži pomoć u službama za liječenje ovisnosti. S druge strane, mladima baš eksperimentiranje sa lakim drogama može otvoriti u kasnijoj dobi  put prema ovim drugim drogama.

-Već se događa val nesupstancijalnih (ponašajnih ovisnosti) među kojima najnovija ovisnost o tehnologiji koja će po svemu sudeći uskoro ući u novu klasifikaciju dijagnoza. Ovisnost o tehnologiji preplavljuje mlade zapadnog svijeta i širi se poput epidemije, a da je odrasli u okruženju djece i mladih često ne prepoznaju dok nije kasno (kompjuteri i drugi ekrani, video igre, tableti i mobiteli često su „čuvalice“ i djeci mlađoj od 10 godina). Ista ponašanja uvlače mlade u nerealni , virtualni svijet, odmiču ih od stvarnih obaveza (npr. školskih i drugih), ograničavaju socijalne kontakte, razvijaju egocentrizam, onemogućavaju razvoj empatije, socijalnih i komunikacijskih vještina. Prema mišljenju priznatih stručnjaka RH i šire budu li važni odrasli (prvenstveno roditelji, a onda odgojno obrazovne institucije i drugi stručnjaci) ignorirali rastući problem  prekomjernog korištenja tehnologije kod mladih isto predstavljaja opasnost za razvoj mladih osoba koje  neće imati zdrav put za razvoj identiteta u socijalnom okruženju. To je put koji vodi u prazninu ličnosti, depresiju, a u najgorem slučaju u pojedince „cijepljene“ od emocija  s ozbiljnim poremećajima po tipu psihopatije.

Zaključno je  okrugli stol zaokružen stavom stručnjaka kako se  u odnosu na problem ovisnosti, koji povijesno postoji i koji će postojat u već poznatim i novim manifestacijama, ni stručnjaci ni obitelji/roditelji ne bi trebali opuštati. Imajući na umu postojeće i nove ovisnosti svi važni odrasli u okruženju djece i mladih trebaju im pomoći da u izazovima modernog vremena odrastu u zdrave mlade osobe spremne suočavati se sa izazovima. Za to je odgovorno čitavo društvo, kako obitelj tako stručnjaci, a posebno donositelji odluka, zakonskih regulativa koje usmjeravaju odgoj, obrazovanje, prevenciju i liječenje!

Zdravi grad Poreč