U medievalnim komunalnim društvima – u kojima dominiraju ordines – seljaci su laboratores, svećenici oratores, dok je obrana prostora u rukama aristrokracije ( bellatores ). U idućim se stoljećima slika promjenila: giostra i palio označavaju razne oblike natjecanja ( između ostalih i trku na Saracenca ), a njihovi sudionici pripadaju i nižim društvenim staležima."

Ovo pojašnjenje navodi poznati istarski povjesničar Miroslav Bertoša, a tu je i naslovna stranica članka o viteškom natjecanju u Poreču 14. veljače 1745. ( Tiskano kao posebni otisak almanaha Concordia za godinu 1890.).

Miroslav Bertoša zapisuje i sljedeće: " Zapadnoistarski gradski obalni luk koji se protezao od Milja/Muggia, Pirana i Kopra do Novigrada, Poreča, Rovinja i Pule predstavljao je za prijestolnicu ( Mletačka republika ) osebujno predziđe i važnu zaštitnicu. U izvješćima mletačkih podestata; providura i kapetana – koje istarske gradove simbolično nazivaju "štitom Vladajuće" ( lo scudo della Dominante ). Gradovi Poreč i Rovinj bili su uz to sjedišta spretnih i srčanih "istarskih peljara" ( pedotti d´Istria ) bez čijeg umijeća pomorski promet Prejasne / Serenissime i ne bi bio moguć".

Zapis se odnosi na početak 15.stoljeća.

R.V.A.