Tko ne proba žgvacet, frkance i istarsku supu, nije ni bio u Istri
20.03.2018. 23:14;
;
Početna / Gospodarstvo /
Autor Snježana Bičak, Večernji list
Vrhunska istarska gastronomija nije slučajnost. U toj regiji dulje od dva desetljeća razvijaju i potiču gourmet ponudu u službi turizma, a rezultati su više nego vidljivi: gostiju sve više, a priznanja restoranima, maslinarima, vinarima, pršutarima… samo pljušte
Rijetko se koja naša županija može pohvaliti da joj turisti masovno dolaze zbog izvrsne gastronomske ponude, odličnih restorana, kvalitetnih domaćih jela. Istarska se županija, pak, time može i pohvaliti i ponositi, jer, i kada se ne može uživati na sunčanim plažama, kada ugasnu brojna kulturna događanja, turisti u Istru ima radi čega doći. Riba, istarski pršut, brojne vrste kvalitetnog sira, zatim jedinstveni istarski tartufi, istarske šparoge, maslinovo ulje nadaleko poznato po svojoj kvaliteti, dio su prepoznatljivih gastronomskih aduta ovog najvećeg hrvatskog poluotoka.
Pritom, istarska kuhinja miriši sezonski i u svoj svojoj raznolikosti. U proljeće će vas chefovi iznenaditi divljom šparogom, ljeti pred vas iznijeti bogate morske plodove, a ujesen obavezno posegnuti za tartufom. Zimi se, recimo, u živopisnim konobama spremaju maneštre, kupus i pečene kobasice, a jede se i domaći kruh, odnosno supa (preprženi kruh u crnom vinu).
Privukli nove goste
Potencijale domaće kuhinje istarski su turistički radnici prepoznali prije puno godina. O gastronomiji, odnosno gourmetu kao jednom od najjačih aduta, počelo se promišljati prije više od dva desetljeća. Rezultati su opipljivi. Osim što vjerni gosti odlaze zadovoljniji iz Istre, privučeni su i novi, a pokazalo se i da je kreirana jedna od mjera dragocjenih za revitalizaciju istarskog zaleđa. Do danas je sve sofisticiranija gastroponuda uvelike utjecala na produljenje sezone i postala jedan od glavnih motiva dolaska u Istru tijekom proljeća i jeseni. Brojna inozemna priznanja koja svake godine osvajaju istarski restorani, vinari, maslinari… još su jedan dokaz ispravnog smjera.
Rast kvalitete maslinovih ulja, primjerice, može se mjeriti i kroz plasman u dvojezičnom, talijansko-engleskom vodiču kroz vrhunska svjetska ekstradjevičanska maslinova ulja, Flos Olei, koji je nedavno doživio deveto izdanje. Prije samo tri-četiri godine u ovoj popularnoj, modernoj “bibliji” ekstradjevičanskih maslinovih ulja mjesto je dobilo 52 maslinara iz Istre, a u najnovije izdanje uvršteno je čak 75 istarskih ulja (ukupno 77 hrvatskih, dva iz Dalmacije). A to je samo komadić uspješne istarske gastropriče. Ova se regija, osim Michelinovom zvjezdicom rovinjskog restorana Monte, može pohvaliti i s desetak restorana s posebnom preporukom tog najpoznatijeg svjetskog gourmet vodiča. Uistinu brojni istarski restorani i konobe, bez obzira na to 
nalaze li se na obali ili u unutrašnjosti, nude vrhunsku kvalitetu jela, a trude se i da uređenje donese posebnu komociju i autentičan štih. Tradicije se drže i kod slaganja jelovnika, pa su nerijetko na meniju i jela koja su se u istarskim domovima spremala prije stotinu godina. Istarska županija Mnoga od tih jela istarske domaćice i dandanas kuhaju doma, a ona su zadržala i svoja tradicionalna imena. Turisti ih mogu kušati u brojnim istarskim restoranima. I to ne bilo kakvim, nego najboljima. Maneštra s divljim koromačem, odnosno gusta juha s kockicama povrća i mesa, te divljeg koromača jedno je od takvih jela. Također, poznat je i žgvacet od domeće kokoši s fužima, odnosno vrsta gulaša koju pripremamo s domaćom tjesteninom. Domaći frkanci, pak, posebna su vrsta tjestenine koju mi u Istri punimo povrćem. Moderna su i jela, koja su se nekad svakodnevno pripremala s posebnim umakom, odnosno kako mi to zovemo šugom, od divljih šparoga. Tu je i brudet od branci povera. To su zapravo vrste školjkica koje se nalaze ispod kamena, jelo popularno u kućama na obali Istre. Nezaobilazni je i istarski cukerančić, kolačić koji je i zaštićen kao izvorna istarska slastica. To su najistarskija jela koja se kod nas mora kušati, bez njih doživljaj Istre nije potpun – kaže Bojana Zenzerović, jedna od istarskih profesionalnih kuharica.
nalaze li se na obali ili u unutrašnjosti, nude vrhunsku kvalitetu jela, a trude se i da uređenje donese posebnu komociju i autentičan štih. Tradicije se drže i kod slaganja jelovnika, pa su nerijetko na meniju i jela koja su se u istarskim domovima spremala prije stotinu godina. Istarska županija Mnoga od tih jela istarske domaćice i dandanas kuhaju doma, a ona su zadržala i svoja tradicionalna imena. Turisti ih mogu kušati u brojnim istarskim restoranima. I to ne bilo kakvim, nego najboljima. Maneštra s divljim koromačem, odnosno gusta juha s kockicama povrća i mesa, te divljeg koromača jedno je od takvih jela. Također, poznat je i žgvacet od domeće kokoši s fužima, odnosno vrsta gulaša koju pripremamo s domaćom tjesteninom. Domaći frkanci, pak, posebna su vrsta tjestenine koju mi u Istri punimo povrćem. Moderna su i jela, koja su se nekad svakodnevno pripremala s posebnim umakom, odnosno kako mi to zovemo šugom, od divljih šparoga. Tu je i brudet od branci povera. To su zapravo vrste školjkica koje se nalaze ispod kamena, jelo popularno u kućama na obali Istre. Nezaobilazni je i istarski cukerančić, kolačić koji je i zaštićen kao izvorna istarska slastica. To su najistarskija jela koja se kod nas mora kušati, bez njih doživljaj Istre nije potpun – kaže Bojana Zenzerović, jedna od istarskih profesionalnih kuharica.Veli Jože i teran
Kako bi se, pak, namjernik lakše snašao u istarskom gastroizobilju, od velike mu pomoći može biti Istra Gourmet Guide, vodič koji ima i svoju mobilnu aplikaciju. Aplikacija će ga provesti kroz nabolje od najboljeg u gourmet ponudi Istre. I to na četiri jezika; hrvatskom, talijanskom, njemačkom i engleskom. Uz popis ponajboljih restorana, u vodiču Istra Gourmet Guide navedene su i konobe, vinari, maslinari, uljari, sirari, pršutari, medari, hoteli te kalendar gourmet evenata. Istra je, inače, podijeljena u šest klastera s itinerarima koji povezuju najznačajnija Gourmet & Wine mjesta: “Itinerar novigradske kapešante”, “Četiri zemlje za četiri doživljaja”, “Muškat momjanskih mušketira”, “Veli Jože i teran” itd.
Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/tko-ne-proba-zgvacet-frkance-i-istarsku-supu-nije-ni-bio-u-istri-1232967 – www.vecernji.hr
Galerija slika uz članak
