U prvih šest mjeseci proračunski prihod Tara i Vabrige tek je nešto veći od 4,3 milijuna kuna, što je 15-ak posto od umanjenog plana za ovu godinu. Naime, vijećnici su krajem lipnja smanjili proračun od 33,9 milijuna na 29 milijuna kuna. Rashodi u prvih šest mjeseci nisu dosljedno pratili prihode, odnosno veći su od njih za više od pola milijuna kuna. Od poreznih prihoda u prvoj polovici godine većina je ostvarena s tek 20 do 30 posto, mnogi niti za deset posto, a iznimka su jedino komunalna naknada koja bilježi 46-postotno ostvarenje i prihod od spomeničke rente kojega je ostvarena točno polovica. Proračun se dobrim dijelom temeljio na prodaji nefinancijske imovine koja je potpuno zakazala – ostvareno je tek četiri posto od planiranih gotovo 10 milijuna kuna. Takvo punjenje proračuna vjerojatno je vodilo vijećnike da izmijene odluku o naknadama, prema amandmanu vijećnika Željka Bošnjaka, odnosno koeficijente za izračun naknada zamjenicama općinskog načelnika i dopredsjedniku vijeća, pa su vraćene na vrijednosti utvrđene krajem 2007. godine. Tako zamjenice načelnika neće više primati oko 3.100 nego oko 1.800 kuna neto, zamjenik predsjednika vijeća dobivat će nešto više od tisuću kuna, što je 300-tinjak kuna manje nego do sada, a vijećnička naknada je prepolovljena te iznosi 170 kuna po sjednici kojoj su prisustvovali. Bošnjak je zahvalio kolegama što su podržali amandman, jer će ušteda na naknadama biti usmjerena na socijalne programe, pa takva odluka, rekao je, ide na čast čitavom Vijeću. Živahna rasprava povedena je na temu prijedloga odluke o uvodenju talijanskog jezika kao obaveznog predmeta u tarsku osnovnu školu. Naime, u ovoj se školi talijanski uči kao izborni predmet i za njega se odlučuje 99 posto učenika, rekla je referentica za društvene djelatnosti Claudia Radoicovich, a Školski odbor se složio s promjenom statusa talijanskog jezika. Iliji Baljku zasmetala je konstatacija da većina žitelja Općine govori talijanski kao materinji jezik, jer je službeno u Taru i Vabrigi, kako je rekao, 90 posto stanovnika hrvatske nacionalnosti. Baljak i Bošnjak zapravo su tražili potvrdu da uvođenje talijanskog kao obaveznog neće značiti da učenici neće moći birati učenje niti jednog drugog stranog jezika. Radoicovich ih je pokušala uvjeriti da talijanski neće eliminirati njemački koji se sada uči, odnosno engleski koji su peticijom tražili roditelji, a o čemu se još čeka mišljenje ministarstva prosvjete. Niti jedan od dvojice vijećnika nije bio protiv uvođenja talijanskog kao obaveznog predmeta, ali su dvojica HDZ-ovih vijećnika (Baljak i Boris Matošević) bila suzdržana. O provođenju ove odluke u djelo konačnu riječ mora reći ministarstvo prosvjete koje financira i redovne i izborne predmete.

S. MATEJČIĆ, Glas Istre