Milan Pavlović, Glas Istre
Najbogatija jedinica lokalne samouprave u Istri Tar-Vabriga ujedno je i najmlađa općina na Polutoku jer je nastala tek 2006. godine izdvajanjem iz Grada Poreča. Okosnicu razvoja općine, kao uostalom i na čitavoj zapadnoj obali Istre, čini turizam, a Tar-Vabriga kao jedna od vodećih europskih ljetnih kamping destinacija dnevno u sezoni zna ugostiti i 20 puta više gostiju nego što ima stanovnika

Tar-Vabriga, Funtana, Vrsar, Poreč i Bale. To je top 5 najbogatijih istarskih gradova i općina prema prihodima po stanovniku koje su jedinice lokalne samouprave s područja županije ostvarile u 2018. godini. Sam vrh pripao je ove godine u potpunosti Poreštini, gdje su tri prvoplasirane općine ostvarile više nego dvostruko veći prihod po glavi stanovnika od županijskog prosjeka, a vrlo blizu tom rezultatu je i četvrti na listi – Grad Poreč.

Stabilno mjesto u društvu najuspješnijih već nekoliko godina drži Općina Bale. Ta općina koje je, u smislu razvoja i perspektive, dugo vremena bila svojevrsno “ružno pače” Rovinjštine, krenula je prije 15-ak godina u transformaciju koja, premda je već stvorila “labuda”, još i danas neprekinuto traje. Bale su u toj transformaciji, zahvaljujući projektu Mon Perin, već postale jedno od najpoželjnijih mjesta za život na tom području. A nekad su bile pri začelju. Što se proračunskih prihoda tiče, općina je iz godine u godinu, korak po korak, sve bliže spomenutom porečkom društvu.

Struktura prihoda

Proračuni za 2018. pokazuju da su istarske općine i gradovi prošle godine zajedno imali prihode od 1,58 milijardi kuna, što je 9,5 posto više u odnosu na godinu prije. Od toga na porezne prihode otpada 661,6 milijuna kuna ili 41,7 posto, na komunalnu naknadu, doprinose i ostale prihode od administrativnih pristojbi te prihode po posebnim propisima 401,7 milijuna kuna ili 25,3 posto, te na ostale prihode 521,5 milijuna kuna, odnosno 33 posto. Ukupno raspoloživa sredstva svih gradova i općina u Istarskoj županiji na nešto više od 208 tisuća stanovnika daje prosječan godišnji prihod od 7.617 kuna po stanovniku.

Najviši prihod “per capita” zabilježen je u općini Tar-Vabriga (20.749), a najniži u Općini Karojba (2.858). Od ukupno 41 jedinice lokalne samouprave, 27 ostvaruje prihod ispod prosjeka županije, a 14 iznad.

Najbogatija jedinica lokalne samouprave u Istri Tar-Vabriga ujedno je i najmlađa općina na Polutoku jer je nastala tek 2006. godine izdvajanjem iz Grada Poreča. Rezultati ostvareni prošle, ali i prethodnih godina dokazuju da su za to osamostaljenje imali i više nego dobre argumente i razloge. Okosnicu razvoja općine, kao uostalom i na čitavoj zapadnoj obali Istre, čini turizam, a Tar-Vabriga kao jedna od vodećih europskih ljetnih kamping destinacija dnevno u sezoni zna ugostiti i 20 puta više gostiju nego što ima stanovnika. Sjajni turistički pokazatelji i brojke su ujedno i najveći razlog što Tar-Vabriga ostvaruje proračunske prihode po glavi stanovnika daleko iznad regionalnog, a pogotovo državnog prosjeka.

Općina je tako lani prihodovala gotovo 43 milijuna kuna, što je gotovo 15 milijuna kuna više nego 2017. Kad se taj prihod podijeli na 1.990 stanovnika Tar-Vabrige, dođe se od iznosa od čak 20.749 proračunskih kuna koje su u toj općini ostvarene u 2018. godini po glavi stanovnika.

Malo sreće

Načelnik općine Nivio Stojnić, komentirajući tu brojku koju se većina njegovih kolega u hrvatskim gradovima i općinama ne usudi ni sanjati, uz smiješak kaže da je u poslu, kao uostalom i u drugim stvarima u životu, teško nizati uspjehe bez malo sreće. A kad je Tar-Vabriga u pitanju, ta sreća se osmjehnula u obliku još jedne izuzetno uspješne i rekordne turističke sezone.

“Malo porezni prihodi, malo prodaja imovine, malo efikasna naplata raznih pristojbi i rezultat je tu. Vjerujem da i on pokazuje da dobro radimo na svim poljima i da smo valjda na pravom putu”, kaže Stojnić.

Veliki porast prihoda općine koju vodi Nivio Stojnić skinuo je s vrha Funtanu koja je bila najuspješnija u 2017. godini, no u toj općini sigurno neće žaliti previše zbog toga jer su u prošloj godini podigli proračunske prihode za dodatnih 2.500 kuna po stanovniku u odnosu na godinu koju su završili kao najbolji. U Funtani su u 2018. godini uprihodovali 17.683 kune per capita. Veliki skok u odnosu na prethodnu godinu napravljen je i u susjednom Vrsaru, koji je lani po svakom od svojih 2.100 stanovnika prihodovao gotovo 16.000 kuna.

Najuspješniji među istarskim gradovima, a četvrti ukupno lani je bio Poreč, koji je s gotovo 14 tisuća kuna proračunskog prihoda po stanovniku u 2018. godini preskočio Novigrad, Rovinj i Umag, kojima je godinu ranije gledao u leđa.

Poreč prvi grad

Pozitivna gospodarska kretanja na području grada Poreča iskazana su u osjetnom povećanju poreznih prihoda u 2018. godini u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje iznosi 8 posto odnosno 5,8 milijuna kuna, a tome su najviše doprinijeli 6 posto ili 2,3 milijuna kuna veći prihodi od poreza na dohodak, te čak 37 posto ili 4,6 milijuna kuna veći prihodi od poreza na promet nekretnina. U Poreču su lani porasli i prihodi od komunalnog doprinosa i to za 35 posto, odnosno 5,7 milijuna kuna. Sve skupa rezultiralo je povećanjem redovnih prihoda poslovanja Grada od 10 posto, odnosno za 15,1 milijun kuna.

“U tome svemu valja istaknuti da je Grad Poreč grad koji nema prirez porezu na dohodak, te da se broj stanovnika konstantno povećava, a to se svakako ogleda i u povećanju prihoda. Naime, broj stanovnika u Poreču ili općinama Poreštine zasigurno je veći nego što li je bio po službenom popisu od prije gotovo 10 godina. Stoga ne čudi da upravo oni gradovi i općine, koji imaju sve veći broj stanovnika, istovremeno ostvaruju porast prihoda, bilo kroz potrošnju ili promet nekretninama”, kaže gradonačelnik Loris Peršurić.

Dodao je kako su u Poreču pripremili svu potrebnu infrastrukturu da se gospodarstvo u gradu može razvijati i otvarati nova radna mjesta.

“Samo u zadnje četiri godine otvorili smo tisuću novih radnih mjesta. Sa svime navedenim i manifestacijama kojima nastojimo produžiti turističku sezonu stvaramo veći broj novih radnih mjesta, a samim time i povećanje poreznih prihoda”, zaključio je Peršurić.

Što se ostalih gradova tiče, Umag je na listi skočio na drugo mjesto s proračunskim prihodom od gotovo 11 tisuća kuna po stanovniku, Novigrad je s brojkama sličnim lanjskim na trećem mjestu među gradovima, dok je Rovinj, usprkos većim poreznim prihodima, zbog nešto manjih prihoda od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, na toj listi gradova četvrti.

Daleko najveći pad prihoda po toj stavci ostvarila je Pula: 67 milijuna u odnosu na gotovo 100 milijuna 2017. Zato je najvećem gradu Istre prihod po stanovniku pao za oko 600 kuna, te je lani iznosio 5.406 kuna.

Usporedbe radi, Rijeka po stanovniku u pravilu ima prihode slične Puli, dok je Grad Zagreb (koji ima status županije) posljednjih godina imao prihode per capita od nešto preko 8.000 kuna.

Milan Pavlović, Glas Istre