Galerija S
VALFRESCO 1224 S

Tar-Vabriga: Golf igralište Larun s 18 rupa i 1.200 ležajeva

24.04.2013. 00:00; ; Početna / Novosti / Okolne općine / Tar-Vabriga: Golf igralište Larun s 18 rupa i 1.200 ležajeva
731golf-larun.jpg

Master plan golf igrališta Larun i Studija utjecaja na okoliš, čija je izrada pri kraju, predstavljeni su jučer u vijećnici Općine Tar – Vabriga pred predstavnicima okolnih jedinica lokalne samouprave. Pozivi su upućeni gradovima Poreč i Novigrad, Općini Kaštelir Labinci, županijskom Odjelu za održivi razvoj i udruzi Zelena Istra, a informacija je svim građanima bila dostupna na općinskim internet stranicama, no odaziv je bio vrlo skroman.
Javna rasprava o studiji i Urbanističkom planu uređenja građevinskog područja golf igrališta Larun, čiju izradu, na osnovu potpisanog ugovora s Općinom, financira porečka tvrtka Histria Fecunda, očekuju se nakon krajem svibnja. Ovo je bila još jedna prilika da lokalna zajednica primjedbama i prijedlozima doprinese kvaliteti tih dokumenata, a time i samog projekta, podsjetila je pročelnica tarskog jedinstvenog upravnog odjela Marija Zupančič.

Destinacija najviše kategorije
UPU i projekt obuhvaćaju zemljište sportsko – rekreacijske namjene od 128 hektara u Općinskom, državnom i privatnom vlasništvu unutar ZaP-a, sa sjeverne strane omeđeno uvalom Santa Marina, s južne uvalom Červar Porat i Porto vecchio te s istočne županijskom cestom Poreč Novigrad. Kako je objasnila arhitektica Jasminka Pilar Katalić iz zagrebačke tvrtke Urbanistica, za golf igralište s 18 rupa, klupskom kućom, dva vježbališta i golf akademijom je predviđeno 93 hektara, za hotel i vile s najviše 1.200 ležajeva 16,2, a na 16,5 su stari maslinici i zaštićeni arheološki lokalitet s ostacima ladanjske vile i tvornice opeka iz rimskog doba. Ukupna tlocrtna izgrađenost za smještajne objekte iznosi 36.200 četvornih metara ili tri posto obuhvata plana "Cilj je izgraditi sportsko-turističku destinaciju najviše kategorije, skladno je uklopiti u okoliš uz maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije", kazala je.
Voditeljica izrade studije Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu objasnila je da će biti potrebno osigurati 1.913 prostornili metara dnevno (55 tisuća mjesečno u ljetnim mjesecima) za navodnjavanje zelenih površina, 456 za sanitarne potrebe smještajnih kapaciteta i 864 za protupožarnu zaštitu.
– Podzemni izvori na ovom području nisu dostupni, a prema našim analizama imamo dvije varijante navodnjavanja koje smatramo pogodnima, kazala je. U prvoj se za navodnjavanje koristi vodoopskrbni sustav u svim mjesecima osim lipnja, srpnja i kolovoza kad bi se voda crpila iz akumulacijskih jezera te kontinuirano od prikupljenih oborina.

Za navodnjavanje 2.000 kubika vode
Akumulirane oborine i otpadna voda pročišćena do trećeg stupnja (u blizini su planirana dva uređaja za pročišćavanje) te, po potrebi,akumulacijskajezera, čine drugu varijantu. I o tome je još moguće raspravljati, poručila je. Rekla je da su dobili potvrdu nadležnih tijela da izgradnja neće imati značajnog utjecaja na očuvanje i cjelovitost ekološke mreže te utvrdili prisutnost dvije strogo zaštićene i šest zaštićenih biljnih svojti. Arheolog Jugo Jakovčić iz porečke tvrtke A.B.C.D. govorio je o konzervatorskoj podlozi i zaštiti arheološkog nalazišta, a Lido Sošić iz rovinjskog studija KAPPO o krajobraznoj analizi kojom je, između ostalog, zabilježena šumska vegetacija hrasta medunca i bjelograbića "uglavnom u degradacijskom obliku".

Kristina FLEGAR, Glas Istre

Galerija slika uz članak