Nataša Urošević/EPEHA

Nađe se tu i domaćih proizvoda: zlatni delišes iz Donjeg Miholjca jeftiniji je 4 kune od talijanskog jonagolda koji stoji 16 kuna, a ove godine umjesto nizozemskog na štandovima ipak prevladava krumpir iz središnje Istre, Motovuna i Cerovlja, koji se prodaje po 5 kuna.

I dok voće u Pulu stiže iz uvoza, povrće je uglavnom iz istarskih vrtova, a uz velike količine zelenja i rotkvica najpopularnije su trenutno šparoge koje se prodaju po 20 kuna za mac. Istina je da na pulskoj tržnici nema istarskog voća, a ako ga ima, preskupo je. S druge strane, središnja Istra jako je zapuštena, iako ima bogomdane terene za uzboj voća, pogotovo u okolici Butonige.
U Istri bi mogle odlično uspijevati rane sorte krušaka, jabuke, trešnje, jagode i breskve, a za tim voćem je na tržnici velika potražnja, pa se masovno uvozi. Nažalost, malo je proizvođača, mali su posjedi i zbog toga su nekonkurentni velikim dobavljačima iz inozemstva. U Pulu uglavnom stiže roba iz velikih skladišta iz Italije, Španjolske i Makedonije, koji imaju nižu proizvodnu cijenu zbog proizvodnje na velikim plantažama, čime diktiraju tržišne uvjete.

Radi se o voću standardne srednje kvalitete iako nije iz ekološkog uzgoja – kaže Andrija Draguzet iz Agencije za ruralni razvoj Istre. Ova institucija u sklopu programa prekogranične suradnje INTEREG IIIA upravo provodi međunarodni projekt Adria-Food Quality, čiji je cilj promicanje proizvodnje kvalitetnog voća, povrće i stoke na prostoru susjednih obala Jadrana.

Talijanski kolege pomažu istarskim poljoprivrednicima da unaprijede domaću proizvodnju i njome zamijene prevelik uvoz voća i povrća, te da uvedu europske standarde i certifikate kvalitete u proizvodnji zdrave hrane.

"Da bismo povećali domaću proizvodnju, hitno je potrebno riješiti pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta, koje treba raspodijeliti i dati u zakup zainteresiranim poljoprivredicima, a ima ih puno. Treba provesti i okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, educirati proizvođače i planirati proizvodnju, a certificirane ekoproizvode plasirati putem zadruga", kaže Draguzet.

(Jutarnji list)