Prema  istraživnjima njemačkog ADAC -a  i  talijanskog instituta  „Demoskopika“, ljetna sezona 2023. doista bi mogla biti rekordna sezona, s najvećim brojkama od 2000. g. i u pogledu kako dolazaka , tako i boravaka turista.

Europski turistički stratezi  nisu zadovoljni sa postojećim scenarijem emisije turista i korištenjem  turističkih resursa, poglavito vezano uz sezonalnost i protok turističkih informacija.
Tako se analiziraju nacionalni podatci na regionalnoj osnovi, procjenjujući turističku potrošnju kako  u  apsolutnim  vrijednostima tako  i u postotcima .
Europski analitičari  na osnovu sadašnjih brojki preporučuju vladama da  nastave svoje napore za oživljavanje turizma pružanjem sustavnije vizije za planiranje turizma u nadolazećim godinama. Planiranje turističkih  vizija  je danas trenutačno primarno usmjereno na veća turistička poduzeća i lance , a nedovoljno usmjereno na teritorije i tržišta.
Kad govorimo o tržištima i ispitivanja i istraživanja potražnje u odnosu na ponudu,  Španjolska to radi in continuo već pola stoljeća. U bivšoj državi postojale su takozvane konjunkturne turističke informacije koje su periodično davale obrise buduće potražnje ali nisu  bile utemeljene na   istraživanjima kao što to radi danas, primjerice talijanska Demoskopika.

Turistički stratezi  također ističu  specifične ciljeve kojima treba težiti za oporavak turističkog sektora i to pro primo, potrebom  za višom  strateškom distribucijom turističkih tokova na cijelom nacionalnom teritoriju, jer je trenutno sve  koncentrirano na samo nekoliko  nosećih priobalnih regionalnih destinacija ( u Hrvatskoj je to na primjer   samo šest regija).
Nove strategije planiranja bi uključivale , osim potražnje i buduću  turističku potrošnju.

Europa posebno ističe strukturalno smanjenje institucionalne fragmentacije u smislu planiranja i programiranja  turističkog sustava što posebno tišti Hrvatsku koja ima  i mikro- turističke zajednice. Stoga već naredne godine na tragovima ovih  preporuka Italija će kao prva uspostaviti poseban  Centar  za studije ekonomskog planiranja turizma (CESPET). To je  posebna novina koju Italija  u  svom strateškom planu razvoja turizma za razdoblje 2023.-2027. definitivno uvodi. A uvodi  je kako bi se smanjile asimetrije informacija a dionicima pružili prediktivni scenariji i reorganizirali službeni sustav praćenja turističkih tokova.
To znači da bi se već početkom svake godine temeljem istraživanja mogle dobiti vrlo vjerodostojne informacije o tijeku nadolazeće sezone sa svim parametrima  potražnje, buduće  potrošnje, kako geografski- tržišno tako i  oscilacije   koje su bitne za  angažiranje djelatnika, nabave roba. investiranja i sl.
Tako bi gospodarstvenici u turizmu dobili svojevrsne „lovce na turističke oluje“ koji bi sofisticiranijim istraživanjima  na tržištima  ali i  okruženju ponude s relativno puno točnijim podatcima, iščitavali sve probleme koji prijete ili mogu koristiti uposlenicima u turizmu.
Konstantno praćenje imalo bi za cilj i upozorenja gdje je, ili gdje bi mogla biti probijena granica tolerancije u brojkama dolazaka (overturizam) ali  i godinu dana unaprijed predvidjeti krizne termine s takozvanim  „rupama“ koje se mogu prevencijom i marketinškim alatima popuniti i tako povećavati iskorištenost kapaciteta.
Nadalje usklađenijim planiranjem školskih praznika u Europi, mogla bi  se produžiti sezona na tridesetak dana, pa i  više. Centar bi po svojim istraživanjima konačno  mogao  upozoriti na moguće  greške i prostornu saturaciju turizma i konačno objavitii i detektirati uska grla, cjenovne nelogičnosti, crne točke u kvaliteti i tako, umjesto da govorimo samo o nagradama i rekordima vidimo i onu tamniju stranu struke. Naravno sve u cilju strateškog  ispravljanja krivih koraka.

Kako smo kod nas već  u tijeku prihvaćanja strateških odrednica razvoja turizma do 2030.g. u kojem se ne spominje takve mogućnosti (ekonomskog planiranja ) već primarno održivi turizam, dobro bi bilo razmisliti o prihvaćanju primjera dobre prakse naših susjeda i na tragu korisnih  preporuka europskih turističkih stratega učiniti iskorak s puno pragmatičnijim primjerima od velikih i ne baš konkretnih  turističkih studija razvoja koje nerijetko završavaju u ladicama .
A to posebno  govorimo iz razloga jer smo se u recentnoj prošlosti dosta bavili raznim modelima upravljanja destinacijom poznatim kao DMO, DMC a koje čak i kroz promjene  turističke legislature , prije svega Zakonu o turističkim zajednicama, do danas  prema zamislima predlagača pa  i zakonodavca nisu baš zaživjele.

Jerko Sladoljev, Top Camping