”Pandemija COVID-19 donijela je velike poremećaje i goleme izazove diljem svijeta. Nesigurnost i velike promjene u načinu života značajno utječu na naše mentalno zdravlje. S mentalnim zdravljem koje je sada u prvom planu, pandemija je povećala pritisak za rješavanje kako postojećih tako i novih izazova. Jednostavno pitanje voljene osobe “Kako si?” se više ne podcjenjuje. Na neki način COVID-19 probio je neke prepreke i stvorio više svijesti o mentalnom zdravlju te moramo osigurati da se ti razgovori nastave i u postpandemijsko “novo normalno” vrijeme.”

Princeza Iman Afzan Al-Sultan Abdullah,  pokroviteljica Svjetskog dana mentalnog zdravlja 2020

Svjetski dan mentalnog zdravlja 2020 – Briga o mentalnom zdravlju u vrijeme korona krize

10. listopada obilježavamo svjetski dan mentalnog zdravlja. Većini je već poznata definicija zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije prema kojoj je zdravlje ”stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, odnosno stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici” (WHO, 2001).

Ove godine je zdravlje posebno u fokusu pojedinca, ali i svjetskih politika te smo, možda više nego ikad do sada, svjesni koliko nam je ono važno. Osvijestili smo da bez zdravlja nema ekonomije, nema obrazovanja, nema zabave… Sve ovisi o tome hoćemo li ostati zdravi i konstantno nas podsjećaju da moramo biti odgovorni za vlastito zdravlje i zdravlje svojih bližnjih. No, nije li to oduvijek bilo tako? Ova nas je godina, koliko god teška bila, podsjetila koje su nam stvari zaista važne u životu. Vratila nas je sustavu vrijednosti, prioritetima, onome što nam je zaista važno!

Osim tjelesnih posljedica za zaražene virusom covid-19, cjelokupna situacija ostavila je dugoročne posljedice na mentalno zdravlje pojedinca i zajednice. Strah od zaraze, nedostupnost usluga, obrazovanja, izolacija i nedostatak fizičkog kontakta, ograničavanje druženja i sve ostalo čemu smo svjedočili posljednjih mjeseci i čemu svjedočimo u ovo ”novo normalno vrijeme” tjeraju nas da se zapitamo koliko kao pojedinci i kao zajednica brinemo o svom zdravlju, koliko ulažemo u zdravlje, koliko smo usmjereni na dobrobit i blagostanje. Koliko smo svjesni da samo zdrav čovjek, zdravi ljudi, zdravi narodi osiguravaju gospodarski napredak u svakom smislu?

Svjetska federacija za mentalno zdravlje izdala je Apel za nacionalne planove za mentalno zdravlje tijekom globalne situacije s koronavirusom u kojem se traži od svih zemalja i njihovih vlada da u okviru svojih nacionalnih planova zdravlja osiguraju sredstva i resurse za upravljanje globalnim posljedicama na mentalno zdravlje građana. Nesporno je da će trenutna korona kriza ostaviti dugotrajne posljedice i učinke i na mentalno zdravlje svih ljudi te utjecati pojačanim stresom za opću populaciju. Cjelokupnu zajednicu brinu pitanja vezana uz posao: otpuštanja, smanjenje plaća, buduće mogućnosti zaposlenja, putovanja na posao i putovanja općenito, socijalna interakcija na poslu, osobne brige poput sigurnosti obitelji, obiteljskog zdravlja i dobrobiti, osobnog zdravlja i dobrobiti, briga o djeci i školovanje te socijalna interakcija s obitelji i prijateljima. Zemlje svijeta zabrinute su zbog dostupnosti hrane, ekonomske sigurnosti i sposobnosti oporavka od posljedica krize. Mentalno zdravlje među svim tim pitanjima kao da je stavljeno u sjenu, no možda nismo svjesni da će bez njega oporavak biti znatno otežan jer je ono preduvjet za rješavanje svih ostalih pitanja. Sjetimo se definicije mentalnog zdravlja s početka: ”… stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici.”

Glavni tajnik UN-a, u svom kratkom izvještaju o potrebi djelovanja na području mentalnog zdravlja, preporučio je zemljama da u ovoj godini zdravstvene i ekonomske krize poduzmu tri radnje:

• primijene pristup uključivanja cjelokupnog društva u promicanje, zaštitu i brigu o mentalnom zdravlju;
• osiguraju široku dostupnost hitne pomoći mentalnom zdravlju i psihosocijalne podrške;
• omoguće podršku oporavku od COVID-19 izgradnjom usluga mentalnog zdravlja usmjerenih ka budućnosti.

 

Odgovornost za mentalno zdravlje je na vladama, zajednicama, pojedincima

Kada govorimo o ulaganju u mentalno zdravlje mislimo prvenstveno na ekonomska odnosno financijska ulaganja koja osiguravaju rad stručnjaka koji su ljudima na raspolaganju na razini državnih sustava (zdravstvo, socijala…). No, moramo imati na umu važnu ulogu i odgovornost koju, u njegovanju osjećaja brige i zajedništva, imaju zajednice, posebno u teškim razdobljima i vremenima krize. Bez ulaganja u mentalno zdravlje riskiramo ozbiljan gubitak pristupa zaštiti mentalnog zdravlja za sve ljude koji isto trebaju – riskiramo zdravlje za sve. Upravo su ljudi naša snaga, naši resursi te oni koji osiguravaju napredak zajednice. O zdravim ljudima ovisi gospodarski oporavak zajednice.

Najzad, važno je i ono što pojedinac može učiniti u smislu ulaganja u mentalno zdravlje. To podrazumijeva ulaganje vlastitog vremena u sve što nam je važno, na pažnju, ljubav i suosjećanje prema bliskima, na brigu o sebi. Kada brinemo o sebi i o mentalnom zdravlju spremni smo se informirati o različitim poteškoćama mentalnog zdravlja kako bi na vrijeme prepoznali znakove kod sebe i svojih bližnjih. Osim toga, važno je imati empatiju (suosjećanje)  prema onima koji pate kao i njihovim obiteljima. U ovim vremenima zdravstvene krize neki su kronični bolesnici, posebice oni s psihijatrijskim dijagnozama, ”stavljeni na čekanje”. Njima je, kao i njihovim obiteljima, potrebna stručna pomoć, ali jednako tako i razumijevanje i podrška zajednice. Da bismo bili odgovorni prema sebi i drugima možemo podržati osnove ljudske interakcije – emocionalnu povezanost, komunikaciju licem u lice, dobrotu, razumijevanje, pomaganje, a sve to uz odgovornost i promišljanje o vlastitom ponašanju u vrijeme pandemije. To je ono što nam najviše treba kako bi ostali mentalno otporni na svakodnevne stresove i krize. 

I to će proći

Jednom davno u dalekom kraljevstvu živio je kralj koji unatoč svojim bogatstvima nikako nije mogao postići životno zadovoljstvo… Kratke trenutke sreće koje bi ponekad doživljavao, lako bi prekinuli tuga, razočarenje i brige. Odlučio se obratiti jednom mudracu kako bi mu pomogao pronaći ravnotežu, vedrinu, mudrost i spokoj u svom životu. Kralj mu je obećao platiti bilo kakvu naknadu. Mudrac mu je odgovorio: ”Mogu ti pomoći, no nijedan iznos ne može to platiti, čak ni tvoje cijelo kraljevstvo ne može biti dovoljna naknada. Umjesto toga, dati ću ti to na poklon, no samo ukoliko ga budeš poštivao.” Kralj mu je obećao da će poštivati poklon koji mu je mudrac namjeravao dati te mu mudrac pruži kutijicu u kojoj se nalazio zlatni prsten. Na prstenu je tankim slovima bio ugraviran natpis: ”I to će proći”. Kralj je bio zbunjen, nije znao što taj natpis znači. Mudrac mu je objasnio: ”Nosi stalno taj prsten i svaki puta kada se nešto dogodi prije nego to proglasiš dobrim ili lošim, dodirni prsten i pročitaj natpis na njemu. Na taj ćeš način uvijek biti miran i spokojan.”

Perzijska bajka o kralju i prstenu s natpisom ”I to će proći” podsjeća nas na jednu važnu životnu mudrost. Sve je prolazno, i dobrim i lošim trenutcima dođe kraj. Također, sve što se događa, dogodi se s nekim razlogom i ima neke svoje posljedice koje u ovom trenutku možda još nisu vidljive. Na neke životne događaje jednostavno ne možemo utjecati i ne možemo uspostaviti kontrolu. Važno je sjetiti se da nema smisla opterećivati se stvarima na koje kao pojedinac nemamo utjecaja. Umjesto toga bolje energiju utrošiti na rješavanje stvari koje su pod našom kontrolom, usmjeriti se na trenutak ‘ovdje i sada’ i razmisliti što sada možemo učiniti za sebe i za naše bližnje, kako si možemo olakšati trenutnu situaciju.

 

Za vrijeme izolacije već smo mnogo pisali o tome na koji način možemo smanjiti našu brigu vezano uz trenutnu situaciju pandemije. Strah i zabrinutost su normalne reakcije na nesigurne i neizvjesne okolnosti, no važno je ne prepustiti se panici i ne očajavati. Briga o sebi, prijateljima i obitelji te fokusiranje na pozitivne, ugodne aktivnosti može nam pomoći u suočavanju sa stresom. Ukoliko se vi ili netko od vaših bližnjih suočava s poteškoćama mentalnog zdravlja možete potražiti pomoć stručne osobe. 

Neke su stvari izvan kontrole pojedinca te upravo zbog vlastitog straha pojedinac često nije u stanju donositi racionalne odluke. Stoga je važno da struka i politika preuzmu odgovornost za neke probleme i pruže podršku zajednici. Kao društvo moramo biti spremni prepoznati i suočiti se s novim izazovima te podržati i investirati u brigu o mentalnom zdravlju u ovoj godini krize i godinama koje nam slijede.

Zdravi grad Poreč uz svoje građane i u vrijeme korona krize

Zdravi grad Poreč jedinstvena je ustanova u ovom dijelu Hrvatske koja svojim načinom rada i pristupom u brizi za mentalno zdravlje osigurava podršku i pomoć širokoj populaciji ljudi, Porečanima, no i stanovnicima drugih općina i gradova nudeći široku paletu usluga. I tako već gotovo 30 godina. Osluškujući potrebe građana i nastojeći pratiti trendove modernog društva konstantno uvodimo nove programe za unaprjeđenje zdravlja. Tako smo i tijekom razdoblja potpune izolacije bili dostupni svojim građanima indirektnim putem pružajući pomoć i podršku putem telefona i računala te informirajući i educirajući javnost o aktualnim temama putem društvenih mreža, web stranica i portala te radio emisija.

Tijekom razdoblja izolacije koje je trajalo od polovice ožujka do polovice svibnja nismo pružali usluge direktnog savjetovanja, no bili smo dostupni našim redovnim klijentima kao i drugim građanima indirektnim putem. U tom je razdoblju pruženo 113% više indirektnih usluga u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj direktnih savjetovanja u prvih šest mjeseci 2020. godine približno 60% od pruženih usluga u prvih šest mjeseci 2019. godine. Ovo pokazuje da je pandemija COVID 19 utjecala na mentalno zdravlje ljudi i u našoj zajednici. Ali pokazuje još nešto, a to je da su Porečani zaštićeniji od stanovnika drugih zajednica jer imaju vlastite lokalne timove koji pružaju psihološke usluge i osiguravaju dostupnu zaštitu mentalnog zdravlja u mjestu stanovanja. U vrijeme izolacije stručnjaci Zdravog grada Poreč pružali su i specifičnu kriznu psihološku zaštitu.

Ukoliko je vama ili vašim bližnjima potrebna stručna psihološka pomoć jer se suočavate s nekim poteškoćama mentalnog zdravlja, u Zdravom gradu Poreč dostupni smo od ponedjeljka do četvrtka od 8:00 do 19:00 sati te petkom od 8:00 do 16:00 sati na telefonima 052/452-335 i 091/452-3350 te na e-mail adresi [email protected], a s našim psihologinjama možete dogovoriti i telefonsko savjetovanje.  Zbog epidemioloških mjera preporučujemo najavu  putem telefona ili maila!

Još podataka o radu Savjetovališta i programima Zdravog grada možete pročitati na našoj web stranici u temi Zdravi grad Poreč u podršci mentalnom zdravlju kroz brojke: link

Više o Svjetskom danu mentalnog zdravlja 2020. možete pročitati na https://wfmh.global/world-mental-health-day-2020/

 

Zdravi grad Poreč

Dajana Miloš,

psihologinja i muzikoterapeutkinja