Institut građevinarstva Hrvatske d.d. – Zavod za ekološki inženjering izradio je za naručitelja "Plincro" d.o.o. Studiju ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš Magistralnog plinovoda Vodnjan – Umag. Za provedbu plinofikacije zapadnog dijela Istarske županije nužno je izgraditi Magistralni plinovod Vodnjan – Umag sa pripadajućim mjerno – redukcijskim stanicama. To će se obaviti u drugom razvojno – ulagačkom ciklusu 2007-2011. godina koji je odobren od Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva.

U Istarskoj županiji trenutačno se provodi Javni uvid u Studiju o utjecaju na okoliš ovog velikog, infrastrukturnog, energetskog, komunalno – gospodarskog projekta, a programom prezentacija nije predviđeno da javno izlaganje bude i u Poreču, Poreština.info je "zavirila" u studiju i za čitatelje izdvojila neke djelove.

U poglavlju Stanovništvo i gospodarstvo, između ostalog zapisano je i :

" Trasa magistralnog plinovoda Vodnjan – Umag prolazi prostorom Istarske županije, odnosno područjem obuhvata općine Bale, Brtonigla i Vrsar, gradove Novigrad, Poreč, Rovinj, Vodnjan i područje posebnih obilježja Limski zaljev. Po popisu stanovništva iz 2001. godine u Istarskoj županiji registrirano je 206.344 stanovnika, pri čemu je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 73,18 stanovnika na kvadratni kilometar prostora ( županija ima površinu od 2.820 kilometara kvadratnih ). Najveći postotak stanovništva živi u gradovima ( 70,7 % ). Kopneni dio županije slabije je naseljen i sa trendom pada broja stanovnika. Gustoća naseljenosti je veća i trend rasta neseljenosti je u priobalju".

U odjeljku pod nazivom " Utjecaj na stanovništvo" zapisano je sljedeće:

" Ukupno, u Istarskoj županiji, na području koje se smatra zonom utjecaja magistralnog plinovoda, živi oko 856 stanovnika, i to uglavnom u manjim naseljima seoskog tipa, s malim udjelom obrta, bez prisustva industrijskih objekata.

Na potezu koridora trase nalaze se područja turističko – ugostiteljske namjene ( općine Bale i Brtonigla, te grad Rovinj ), te povremena područja gospodarsko – poslovne namjene ( gradovi Vodnjan, Poreč i Umag ). Vlasnici terena kroz koja prolazi trasa plinovoda, imaju pravo na nadoknadu štete u odnosu na izgubljenu vrijednost od uobičajenih aktivnosti, koje su inače obavljali na navedenom terenu, a što im je onemogućeno ili reducirano izgradnjom plinovoda. Pritom se razlikuje: a ) pravo služnosti s vlasnicima zemljišta o ukapanju plinovoda; b ) potpuna izvlaštenja za nadzemne objekte ( mjerno – redukcijske stanice, blokadne stanice, pristupni putovi ). Ukoliko je šire područje trase zahvaćeno ljetinom koju tijekom radova nije moguće posijati ili obrati, na učinjenu štetu postoji pravo dodatne naknade. Pritom je bitno da se tlo namijenjeno za poljoprivredne aktivnosti treba vratiti u ranije stanje kakvoće tla".

U odjeljku "Utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju" piše:

" Utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju je najveći kada dolazi do trajne prenamjene, što će se dogoditi na razmjerno maloj površini ( 1,3 hektara ). Osim toga, na površini od 4,82 hektara doći će do trajne promjene kulture ( maslinici, vinogradi, voćnjaci – ne smiju se uzgajati biljke čije korijenje raste dublje od 1,0 metara ili za koje je potrebna obrada tla na dubini većoj od o,5 metara ). Poljoprivredne kulture koje će biti obuhvaćene  trajnom prenamjenom: a ) maslinici 0,64 hektara; b ) vinogradi 3,33 hektara; c ) voćnjaci 0,85 hektara. Ukupno 4,82 hektara. Najveći utjecaj tijekom gradnje odnosi se na privremenu prenamjenu, odnosno gubitak proizvodnje u jednoj vegetacijskoj sezoni. To će se dogoditi u koridoru širine 16 metara oko mjesta polaganja cjevovoda. Taj koridor obuhvaća oko 39 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega vrlo vrijednog 12 hektara, vrijednog 25,5 hektara. Osim gubitka proizvodnje u jednoj vegetacijskoj sezoni, doći će do smanjenih prinosa u nekoliko narednih sezona, odnosno povećanih ulaganja u ponovnu uspostavu izvorne plodnosti tla i njegove rekultivacije nakon izgradnje plinovoda. Osobito značajan utjecaj će biti na područjima na kojima se obavlja navodnjavanje iz postojećih lokava.    Naime, neposredno uz planiranu trasu nalaze se lokve koje se koriste ( lokva Pod Turnini ) ili se planiraju koristiti za navodnjavanje ( lokva Spekula ). Trebalo bi već prilikom projektiranja trase voditi računa da se trasa vodi na način da ne dođe do oštećivanja tih lokava i instalacija za navodnjavanje, kako se već ionako velik utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju ne bi još više povećao".

U odjeljku "Utjecaj na šumarstvo" piše:

" Tijekom pripreme i polaganja plinovoda u širini 13 metara bit će posječena i uklonjena šumska vegetacija, što se manifestira gubitkom drvne mase, oko 3.200 kubičnih metara, i prirasta oko 78 kubičnih metara godišnje, na površini od 45 hektara. Od te površine 19 hektara je u vlasništvu države, a 26 hektara su privatne šume. Osim toga, površina trase plinovoda u širini od 10 metara bit će trajno izuzeta od šumske proizvodnje. Tijekom radova na polaganju cjevovoda bit će također na dijelu šumskih prometnica koje presijecaju koridor od 10 metara onemogućena komunikacija, što će izazvati poremećaje u procesu šumske proizvodnje".

Nadalje u studiji se navodi da će zemljani i ostali radovi praćeni bukom teških strojeva i kretanjem ljudi uznemiriti divljač, pa će ona morati potražiti mirnija i sigurnija mjesta. Zbog toga će ovlaštenici prava lova na lokaciji budućeg plinovoda pretrpjeti štetu prilikom izgradnje.

U poglavlju "Kulturno – povijesna baština" u kojem je za potrebe izrade Studije izrađena od strane Arheološkog muzeja i Arheološka reambulacija ( lat. ustanovljenje, razgledavanje međa ) magistralnog plinovoda Vodnjan – Umag.  Područje planirane trase plinovoda dužine je 71 kilometar i prolazi kroz zaleđe obale zapadne Istre, izuzetno bogato arheološkim nalazištima i kulturnim krajolicima. Naglašene su u Studiji neke izuzetno kritične zone. Trasa  prelazi preko nekoliko prapovijesnih nalazišta, kao što su gradine i tumuli. Potrebno je vršiti strogi nadzor svih pripremnih i zemljanih radova. Na i oko trase nalaze se ostaci brojnih srednjovjekovnih crkava i samostana.

Od početka do 14 kilometra planirane trase plinovoda nalazi se izuzetan kulturni krajolik, djelomično zaštićen putem Prostornog plana Grada Vodnjanja kao područje izuzetno kultiviranog krajolika( arheološki i etnološki lokaliteti, brojni kažuni, cjeloviti agrarni kulturni krajolik zasnovan na rimskoj podjeli zemljišta – centuracija – rijetkom primjeru na istočnoj obali Jadrana) . Navedeno područje je u procesu upisa u Registar kulturnih dobara Hrvatske. Određeni broj pobrojanih vrijednosti biti će izravno ugrožen. Trasa na terenu još je neoznačena i velikim dijelom zbog raslinja neprohodna pa se još ne mogu sagledati posljedice – utjecaj na kulturno – povijesnu baštinu.

Izrazito negativan utjecaj očekuje se prilikom prijelaza plinovoda preko Limskog zaljeva.

More i podmorje Limskog zaljeva je posebni rezervat u moru od 1979. godine, te je kao takvo visokoga stupnja ekološke osjetljivosti. Negativne strane metode polaganja cijevi na dno zaljeva su iskop u krškom terenu, s velikom vjerojatnošću nailaska na vrijedna podzemna staništa; krčenje vegetacije na trasi plinovoda, što predstavlja gubitak i fragmentaciju staništa; rad mehanizacije prilikom polaganja plinovoda dnom Limskog zaljeva, a posebno postavljanje sidrenih blokova, devastiralo bi postojeća podmorska staništa, te time i faunu, posebno sesilne i bentoske vrste.

Posebno nepovoljan utjecaj zbog prelaženja korita rijeke Mirne i iskopa u blizini lokava ( ekološki značajna vodena staništa )

Odabrao: R.V.Aleksić