Strahujete li od malignih oboljenja i kako se štitite?
Istra je na nezavidnom mjestu u Hrvatskoj po učestalosti karcinoma, što svake godine potvrđuju izvještaji o zdravstvenom stanju na poluotoku, o kojima raspravljaju vijećnici Skupštine Istarske županije, ali ne poduzimaju puno kako bi zaustavili taj negativni trend.
Plomin izvor svih zala
Kancerogene bolesti u Istri čak su 1,5 puta više od hrvatskog prosjeka, te dva puta više od europskog. Na hematološko-onkološkom odjelu Opće bolnice Pula godišnje se liječi 4000 Istrana, odnosno 20-ak dnevno, a podaci govore da je lani bilo 800 novooboljelih od karcinoma.
Sve je počelo još davnih godina s termoelektranom Plomin, a danas na Labinštini i oko Raše imamo najviše oboljelih.
Posebno su na udaru te opake bolesti muškarci koji obolijevaju od raka pluća i debelog crijeva. Riječ je o sve mlađim osobama, a obolijevaju i žene i to od raka dojke te respiratornih organa – kaže županijski vijećnik Bruno Poropat koji već desetljeće upozorava vlast u Istri da tom problemu ne pridaju dovoljno značenja. Poropat ističe da se polutani iz radioaktivnog pepela TE Plomin ne deponiraju, nego oslobađaju u zrak koji je onečistio i podzemne vode iz kojih pijemo, ali i poljoprivedna zemljišta na kojima uzgajamo hranu.
Profit ispred zdravlja
Potvrđeno je da ta onečišćenja djeluju 30 posto na zdravlje ljudi. Uz TE Plomin u Istri su i cementare veliki onečišćivači okoliša i zdravlja ljudi. Poropat navodi Cementaru Koromačno i Most na Raši – Sada nam još i prijeti Tvornica kamene vune Rockowool, ali ipak se nadamo spriječiti njezin rad. To bi doista bila prava katastrofa po zdravlje Istrana. Istarska županija pokreće još jedan po zdravlje upitan projekt, a riječ je o regionalnom centru za odlaganje otpada na Kaštijunu.
To je kao da ja od svoje stare hiže počnem delat suvremenu školu. Kaštijun je običan deponij i to će ostati. Ne možete graditi moderne tehnologije na već zagađenom području. Treba izraditi strategiju zbrinjavanja otpada, a ne da, kao danas, sav otpad nakraju završi u moru iz kojeg počinje prehrambeni lanac za čovjeka – kaže Poropat. Na Labinštini je, prema službenim javno-zdravstvenim izvorima Županije, ove godine od karcinoma umrlo čak 26 posto stanovništva. Ti su ljudi umrli od karcinoma pluća, što se može izravno povezati s prevelikom koncentracijom dušičnog otpada iz TE Plomin, napominje Bruno Poropat.
vecernji.hr, autor Tanja Ušić, Sanja Pavlović-Pejić