Statistika ne laže: Amerika je prava zemlja znanja, a Hrvatska uopće nije u konkurenciji
KOLIKO god se hrvatski narod volio nabacivati šalama i pošalicama o "glupim Amerikancima", od statistike se ne može pobjeći. Amerika je "zemlja znanja", kako to vole reći naši ministri, dok Hrvatska nije. Niti će skoro postati. Barem prema podacima Webometricsa, koji dvaput godišnje objavljuje rang listu najboljih svjetskih sveučilišta. Webometrics svoje informacije temelji na broju referentnih internetskih poveznica između najboljih edukacijskih ustanova i sveučilišta koja se rangiraju.
Tom listom već godinama dominiraju američka sveučilišta, pa tako ni ova nije iznimka. Sveučilišta u SAD-u zauzimaju prve 23. pozicije na listi, a među top 50 sveučilišta nalazi se samo sedam obrazovnih ustanova koje su smještene izvan SAD-a. Najbolje sveučilište na svijetu je tako poznati MIT odnosno Massachusetts Institute of Technology, a slijede ga Stanford, Harvard, Berkley i Cornell. Najbolje rangirano neameričko sveučilište je Sveučilište u Torontu, koje se nalazi na 24. mjestu Webometricsove ljestvice, dok je na 29. mjestu britanski Cambridge, kao najbolje rangirano europsko sveučilište. U top 50 sveučilišta Kanada i Velika Britanija imaju po dva predstavnika, te Švicarska, Meksiko i Australija po jednog. Sva ostala mjesta zauzeli su Amerikanci. Od hrvatskih sveučilišta ni traga ni glasa.
Na listi koja rangira europska sveučilišta može se primijetiti malo veća raznolikost, ali Velika Britanija ipak dominira. Najbolje sveučilište tako je Cambridge, na trećem mjestu je Oxford, na šestom Edinburgh, na sedmom London… Između su se progurala sveučilišta u Zurichu, Helsinkiju i Oslu. Na osmom je mjestu sveučilište u nizozemskom Utrechtu, slijedi Manchester, dok je deseto mjesto pripalo švedskom Kraljevskom tehnološkom institutu. Hrvata i dalje nema nigdje.
Najbolje rangirano hrvatsko sveučilište je Filozofski fakultet u Zagrebu, a slijede Strojarstvo i brodogradnja, te Medicinski fakultet. No, svi su oni ispod 1617. mjesta na ljestvici Webometricsa, koje je zauzeo Filozofski fakultet. Što se tiče ostalih gradova, Zadarsko sveučilište je na 2266. mjestu, a Splitsko sveučilište je na 3798. mjestu.
Bacimo sad pogled u susjedstvo. Slovenci i Srbi na edukacijskom planu, kaže Webometrics, stoje puno bolje od Hrvata. Sveučilište u Ljubljani je 225. ustanova takvog tipa u svijetu, odnosno 76. u Europi, dok je Sveučilište u Beogradu 389. u svijetu i 164. u Europi. Bolji od hrvatskih sveučilišta su i Maribor i Novi Sad, dok su sveučilišta u Kragujevcu i Nišu otprilike u rangu zagrebačkih fakulteta. Utjehe nema ni na rang ljestvici najboljih sveučilišta u Istočnoj Europi. Filozofski fakultet u Zagrebu na toj je listi tek 75. dok je Sveučilište u Ljubljani – četvrto!
P.V. Index.hr