Piše Goran PRODAN, Glas Istre

Slijedeći ranije stavove o društvenoj korisnosti da se neka lošija, požarima ili na drugi način degradirana šumska zemljišta upotrebe u poljoprivredne svrhe, za podizanje trajnih nasada, Vlada RH nedavno je utvrdila mogućnost takve namjene za više od pet tisuća hektara širom Hrvatske. Iz podataka dostupnih na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede i šumarstva vidljivo je da od 5.204 hektara 4,3 tisuće otpada na splitsku podružnicu Uprave šuma, koja pokriva cijelu Dalmaciju, a sljedeća po obuhvatu na listi je istarska Uprava šuma sa sjedištem u Buzetu. Na njenom području za osnivanje služnosti radi podizanja višegodišnjih nasada predviđeno je 463,45 hektara šumskoga zemljišta.

S obzirom na to da je popis detaljan, s katastarskim brojevima i površinama svih čestica, vidljivo je da od tih gotovo 500 hektara u Istarskoj županiji najveći dio otpada na područje stare Bujštine (Buje, Umag, Novigrad, Brtonigla) – čak 3.834.172 četvorna metra. Pored njih, još ukupno 709.809 m2 je na Puljštini – na području Vodnjana, Šišana (dijelovi šume Magran-Cuf) te Pomera. Ostatak od 90,5 tisuća kvadrata su priobalne šume Rovinja.

Teoretski bi to mogao biti pozitivan pomak da se, kako je još 2004. u pismu Vladi obrazlagao ministar Petar Čobanković, pojedini lokaliteti »mogu staviti u bolju funkciju« podizanjem vinograda ili maslinika, a za što ima zainteresiranih »uglednih vinarskih kuća i maslinara«. No, s obzirom na to da je Hrvatska potpisnica međunarodne konvencije o nesmanjivanju šumskih površina, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva će usporedno s davanjem služnosti za podizanje poljoprivrednih trajnih nasada pokrenuti i podizanje novih šuma, jednakih ili većih površina od prenamijenjenih, napominje ministar. Novac za to namicao bi se iz naknada za davanje služnosti. One su rujna ove godine propisane Vladinom uredbom o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu radi podizanja višegodišnjih nasada.

Primjer takve prenamjene, koju je i istarska regionalna vlast ocijenila vrlo pozitivnom, a zapravo ju je dugo i tražila, nedavna je odluka Vlade da na više od 200 hektara šumskog zemljišta između Pule, Vodnjana i Galižane (dijelom stradalog u požarima za koje se sumnja da su bili namjerni) dozvoli podizanje maslinika u režiji županijske tvrtke AZRRI. Uostalom, valja podsjetiti da je do masovnog egzila Istrijana iza Drugog svjetskog rata puno više površina na Poluotoku bilo kultivirano i da su mnoge današnje šume zapravo jučerašnje njive, pašnjaci, vinogradi, voćnjaci…

Cijeneći, pak, po reakciji koja stiže iz lokalnih samouprava sjeverozapadne Istre, iz Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle, postoje sumnje da bi nerijetke šumske čestice koje je na njihovom području država sada odredila za prenamjenu u trajne nasade mogle poslužiti i za »neke buduće projekte drugačijeg sadržaja«. Naime, napominju da je dio tih zemljišta u atraktivnim zonama uz more ili neposrednom susjedstvu građevinskih područja, pa čak i unutar njih.

– Zabrinuti smo jer imamo utisak da se na mala vrata, iza leđa lokalne samouprave pokušava prenamijeniti šumsko zemljište koje nema puno veze s poljoprivrednim, ali se nalazi u vrlo atraktivnim zonama, što otvara prostor manipulacijama. Na Umaštini, a i na području susjednih gradova i općina na hektare je i hektare državnog poljoprivrednog zemljišta koje leži neobrađeno. Imamo i program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u kojem ima prostora i za trajne nasade. To potpuno podržavamo, ali naš je stav da ne podržimo ovakve pokušaje. Zato smo poslali naše reagiranje buzetskoj podružnici Uprave šuma, a poslat ćemo ga i ministru Čobankoviću, rekao mi je umaški gradonačelnik Vlado Kraljević. Posebno ga, kaže, smeta što u Ministarstvu poljoprivrede procedura oko prodaje i davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ide jako sporo, puno sporije nego ovaj primjer prenamjene.

Umag, Buje, Novigrad i Brtonigla, preko svojih gradonačelnika Kraljevića, Lorelle Limoncin Toth i Antea Milosa te načelnika Dorijana Labinjana zapravo su se pisano očitovali na zahtjev koji je novigradska tvrtka San Servolo početkom ove godine od Hrvatskih šuma, podružnice Buzet, tražila osnivanje prava služnosti na šumskom zemljištu Gospodarske jedinice Kršin. U pismu podsjećaju da u svojim dokumentima imaju definirana zemljišta za poljoprivrednu djelatnost, što je temeljeno na stručnim analizama određenih područja za sadnju pojedinih kultura, te smatraju da su te površine dovoljne za dugoročni razvoj poljoprivrede u tim samoupravama.

»Zabrinjavajuće je i štetno da se jedno malo trgovačko društvo bez znanja i sudjelovanja jedinica lokalne samouprave usudi podnijeti ovakav zahtjev kojim traži dodjelu ogromne površine zemljišta ne uvažavajući javni interes i eventualne interese ostalih gospodarskih subjekata kojima se na tržištu moraju dati jednaki startni uvjeti poslovanja«, pišu nezadovoljni (grado)načelnici. Smatraju da je zahtjev tvrtke San Servolo sumnjiv jer su predložene lokacije ne samo u blizini ili unutar atraktivnih građevinskih područja nego nisu ni pogodne za podizanje navedenih kultura.

– Najveći dio zemljišta koje ta tvrtka traži na području Umaga je između Crvenog Vrha i Kanegre, što je zona atraktivna za druge, prvenstveno turističke namjene, a ne poljoprivredu, napominje Vlado Kraljević. Uz to veću zonu, u kojoj je dio šumskog zemljišta na području Grada Buja, u Umagu je za prenamjenu predviđena i zona između Katora i Zambratije.

U novigradskoj su mi samoupravi dali kopije katastarskih planova na kojima su označene šumske čestice za prenamjenu. Dio tog zemljišta u naravi je vrlo uska priobalna zona na području Karpinjana te »ispod« Marede, potom šumarci i tereni tik uz građevinska područja naselja Zidine, stancije Fava i Salvele, te kraj Bužinije.

– Mislimo da te šumarke uz građevinska područja nije potrebno krčiti. Posebno nam je sumnjivo podizanje maslinika tik uz pomorsko dobro na području Karpinjana i malo sjevernije, prema Maredi. To su vrlo uske čestice na kojima se zapravo i ne može napraviti nekakva plantaža, napominje novigradski gradonačelnik Milos.

S druge strane, u dopisu upućenom u veljači ove godine buzetskoj podružnici Hrvatskih šuma direktor (i vlasnik) San Servola Srđan Červar ističe da njegova tvrtka »ima dugoročnu tradiciju poslovanja u poljoprivrednoj djelatnosti, osobito u području vinogradarstva«, a na zatraženim kompleksima šumskoga zemljišta prvenstveno bi podizali maslinike, u manjem dijelu – na Umaštini, i vinograde. Červar napominje da su za sadnju trajnih nasada odabrali šumske terene na kojima, po njima, nije isplativa šumska proizvodnja, a nalaze se uz postojeće maslinike i vinograde što je garancija njihovog pravilnog odabira lokaliteta. »Posebno ističemo da su odabrane površine izvan urbanih zona odnosno izvan obuhvata prostornih planova, što znači da podizanje višegodišnjih nasada neće remetiti razvoj turizma i drugog poduzetništva odnosno stambene izgradnje i urbanizacije prostora«, piše Červar direktoru buzetske podružnice Hrvatskih šuma Ivanu Penteku, prilažući popis parcela, ukupne površine oko 320 hektara.

UŠP Buzet je San Servolu u svibnju ove godine dostavio očitovanje nakon što su analizirali zahtjev i pogledali stanje na terenu. Kontrolirali su jesu li pojedine površine u skladu s kriterijima koje je 2004. donijela Vlada, a u kojima stoji da se »prenamjena odnosi na neobraslo šumsko zemljište obraslo početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina starosti do 15 godina (garizi, makije, šibljaci, šikare i sl.)« te priložili tablicu s rezultatima uviđaja za svaku česticu. S obzirom na to da su neke čestice bile veće nego što je stajalo u zahtjevu San Servola, na kraju je od 480,5 pregledanih hektara na području GJ-a Kršin utvrđeno da kriterijima za prenamjenu udovoljava 351,4 ha. To je zapravo gotovo cijela površina koju je nedavno Vlada RH odredila za prenamjenu na području te gospodarske jedinice.

Radi li se u opisanom primjeru doista o namjeri kultiviranja »škartih« šuma ili je to prvi korak k lakšoj budućoj urbanizaciji s obzirom na to da bi u perspektivi ono i formalno dobilo status poljoprivrednog zemljišta koje je zakonski labavije zaštićeno od gradnje nego šumsko, pa ga je, naposljetku, lakše potpuno urbanizirati?

U maslinicima nema srna, zmija ni šparuga

Rovinjske parcele u zoni zaštićenog krajolika