NEWS
valfresco

SMRDI SMRDI PEŠKERA, UŽASNO SMRDI !!!! (by ZZlevak)

30.06.2012. 00:00; Učitavanja: 81; Početna / Kolumne ZZZ / SMRDI SMRDI PEŠKERA, UŽASNO SMRDI !!!! (by ZZlevak)
646zzlevak.jpg

Ljetno je razdoblje već standardno rezervirano za problematiku smrada sa uvale Peškera. Velika većina ljudi već se navikla na gotovo nepodnošljivi miris koji se gotovo u isto vrijeme svake godine širi vjerojatno najljepšim dijelom Poreča. Sjećam se da prije 10-ak godina nitko nije previše spominjao taj smrad. Ili ga nije bilo, ili se ta tematika nije previše ptotezala po medijima.
Može se steći dojam da se smrad sve više osjeća kako se počinje postalvjati pitanje tko je kriv za to? Onda nam Peškera sve više smrdi, kako se u medijima i lokalnim razgovorima postavljanju pitanja o krivcima. Problem se može svaliti na ovu ili onu stranu, ali vrlo je vjeroatno krivac sama priroda. Jer priroda reagira kada se poremeti bilo kakav njen normalni oblik funkcioniranja. A remećenje reda u prirodi ne mora uvijek nužno biti namjereno, može se raditi o određenim odlukama čije se negativne refleksije tek kasnije iskristaliziraju.
Tako je vjerojatno i sa smradom na Peškeri.
Svjedočio sam rekonstukciji dijela prometnice kod zgrade MUP-a prije 5-6 godina, kada su radnici građevinske tvrtke na određenoj dubini došli do vode. Nisu bili sigurni radi li se o prolasku mora kroz podzemne kanale ili o dijelu ponornih voda. Dakle, problem smrada na Peškeri vrlo je kompleksan, i vjerojatno je kombinacija više faktora, od kojih se dio odnosi i na godine razvoja Poreča u kojima su donešene odluke o izmještanju potoka koji je tekao, ako se ne varam upravo negdje u predjelu Peškere, odnosno kod Mlinske ulice.
Zatrpavanje dijela potoka rezultirao je vrlo vjerojatnom prirodnom reakcjiom ponornih voda koje su pronalazile novi smjer, duboko ispod površine i na taj su način utjecale na poseban način na stvaranje neugodnih mirisa.
Nadalje, izgradnja kapaciteta zgrada različitih namjena na području Peškere sigurno je pridonijela dodatnom remećenju prirodnih konstalacija, od tvornice riba, parkirališta, različitih skladišta…. Vrlo su vjerojatno sličan utjecaj imale i ostale preinake izvšrene na tom dijelu koje su u određenoj mjeri poremetile prirodno kretanje morskih struja koje bi trebale odnositi dijelove koji se talože na dnu mora a koje uzrokuju smrad.
Pokušaji zatrpavanja dijela dna ili taloženja građevinskog materijala dodatno su poremetile prirodno kretanje struja na tom dijelu.
Iz svega se daju zaključiti sljedeće stvari.
Problem smrada na Peškeri vrlo je kompleksan i vrlo vjerojatno posebno je intenziviran nakon početaka ubrzanog infrastrukturno – gospodarskog razvoja grada. Nikoga se ne može kriviti za takvu situaciju obzirom da je ona nastala kao rezultat određenih dugoročnh odluka namijenjenih razvoju grada.
Taj se smrad vrlo vjerojatno neće moći tek tako amortizirati, poglavito ne kratkoročnim grubim mjerama. Ono što treba imati na umu jest da je uvala Peškera zasigurno najljepši dio Poreča. Obzirom da predstavlja spoj pogleda na Lungomare, starorgadsku jezgru, i otvorenost prema pomorskim komunikacijaama. Niti sa jedne druge lokacije ne može se dobiti takav pogled na grad, poglavito na neponovljiv zalazak sunca.
Stoga bi taj dio grada trebao biti dio kojega pod svaku cijenu treba sačuvati. Možemo primijetiti da uz smrad na uvali Peškera, svi dodatni sadržaji koji se instaliraju na platou uvale dodatno narušavaju sliku i produbljuju neugodan osjećaj.
Čudno je kako sve svi bunimo na smrad, a nitko se ne buni što je plato uvale Peškere vrlo često dio na kojemu se instaliraju apsolutno neprimjereni sadržaji.
Taj bi dio trebao čak biti zaštićen od profitne, moralne i ekonomske devastacije ako treba i strateškim dokumentom. Olako zanemarivanje i ekonomska ekspolatacija značaja Uvale Peškera dovela je do toga da nam je neugodno prolaziti tim dijelom grada.
Ako se sam smrad više ne može izbijeći, zbog odluka koje su donesene puno ranije a koje nisu imale alternativu, sadašnji stavovi svih nas prema Uvali Peškera izbor je krive alternative.

zzlevak

Print Friendly, PDF & Email