Višegodišnji povremeni, ali nesnosni smrad u porečkom naselju Mate Balote dobio je možda svoju ishodišnu točku. Kažemo »rnožda« iako i službene indicije govore da je adresa smrada u pogonu za preradu ribe vabrižanske tvrtke S. I. C. u industrijskoj zoni, u prostorima bivšeg Rivierinog skladišta-hladnjače mesa i ribe u Ulici Mate Vlašića. U njemu od 2000. godine spomenuta tvrtka uz hladnjaču ima i preradu plave ribe, proizvodnju fileta i slanih sardona (inćuna).

Stanovnici Balote već se godinama žale na nesnosni smrad koji se širi iz otvora oborinskog kanala usred naselja. Kažu da su na njihove dojave iz Usluge redovito dolazili i ispirali cijevi i taložnicu, ali smrad se ponavljao, posebice u razdobljima bez kiše.

– Nakon što nismo uspjeli riješiti problem, krenuli smo u sustavnu kontrolu kanalizacije u tom dijelu grada. Ne samo oborinske, nego i fekalne jer smo i iz Istarskog vodovoda, koji ima prostorije na rubu industrijske zone na Čimižinu, imali slične reklamacije na neugodne mirise i isparavanje tople vode. Osobno sam nadgledao kontrolu trase i mogu vam ponoviti ono što smo napisali u prijavi Vodopravnoj inspekciji te dali na znanje gradskom komunalnom odjelu, kazao nam je jučer Siniša Pilat, rukovoditelj radne jedinice Otpadne

vode u porečkom komunalnom poduzeću Usluga. 

Topla voda iz Rivierine praonice rublja

Ukratko: pregledom kanalizacije »uzvodno« iz Balote prema industrijskoj zoni djelatnici Usluge našli su da se u sustav oborinske ispušta topla voda, ali i tehnološka otpadna voda s ostacima od prerade ribe.

– U kineti kontrolnog okna oborinske kanalizacije kod Autoremonta ležale su riblje glave, vjerojatno srdele. Također smo našli da se u fekalnu kanalizaciju naselja ispušta tehnološka otpadna voda od prerade ribe što je dovelo i do začepljenja dijela kolektora ispred ulaza u Autoremont. S obzirom na to da jedino u pogonu S. I. C.-a prerađuju ribu, logično je bilo da se iz njega ispuštaju takve tehnološke vode. U samom pogonu nismo bili jer za to nemamo ovlasti, a ni šahtove ispred njega, unutar Rivierinog skladišno-servisnog centra, nismo mogli kontrolirati jer su zabetonirani, ali sve upućuje na to da te vode dolaze iz njega. Nalaze smo fotodokumentirali i potkraj travnja poslali prijavu Vodopravnoj inspekciji jer se takve otpadne vode ne smiju ispuštati ni u oborinsku ni u fekalnu kanalizaciju, ispričao nam je Pilat.

Rekao je i da su našli »izvor« tople vode. To je Rivierina praonica rublja (u susjedstvu pogona za preradu ribe, op. a.) u kojoj se toplom vodom odmuljavaju kotlovi. No, za to ispuštanje Riviera ima vodopravnu dozvolu.

Vodopravna inspektorica  Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Istarskoj županiji Nada Modrušan je u nadzoru u tvrtki S. I. C., odnosno njenom pogonu u Ulici Mate Vlašića 39d, bila 25. travnja i utvrdila da otpadne vode ispuštaju iz interne kanalizacije u javni sustav odvodnje Grada Poreča bez vodopravne dozvole. Zato je početkom ovog mjeseca, 7. svibnja, izdala rješenje kojim se S. I. C.-u zabranjuje takvo ispuštanje otpadnih voda dok ne ishoduje spomenutu dozvolu. Na izvršenje S. I. C. je »prisiljen« opomenom da će, po zakonu, platiti kaznu u deseterostrukoj visini prosječne plaće u Hrvatskoj, ali žalba zadržava provedbu rješenja.

Stojnić: Ne znam otkud riblje glave u kanalizaciji

Direktor i jedan od suvlasnika S. I. C.-a, Ivan Đani Stojnić iz Vabrige, inače tamošnji lokalni političar, potvrdio nam je jučer da je dobio rješenje Vodopravne inspekcije i rekao da prikuplja potrebnu dokumentaciju za vodopravnu dozvolu.

– Nismo znali da je i ta dozvola potrebna. Kad smo prije sedam godina otvarali pogon, u sklopu skladišta ribe koje tamo imamo već 15 lit, napravili smo internu kanalizaciju i imamo ugrađen separator koji praznimo u skladu s propisima. Također, riblje glave koje su škart u preradi u pravilu dva puta tjedno odvozimo u rovinjsku Mirnu gdje ih prerađuju u riblje brašno, za što imamo svu dokumentaciju. Kad Mirna ne radi, po te otpatke dolazi jedna tvrtka iz Rijeke, tako da ne znam odakle su u kanalizaciju došle riblje glave, pogotovo ne u oborinsku, jer svoje tehnološke vode, koje su bez ikakvih kemikalija, ispuštamo u fekalnu, tvrdi Stojnić.

Dakako, moguće je da Stojnić braneći se ne govori istinu, barem ne u cijelosti, a možda oborinska i fekalna kanalizacija u krugu Riviera servisa nisu kvalitetno odvojene. U svakom slučaju pokazalo se da smrad pod prozorima stanovnika Balote nije od neke ustajale vode, iako je to »pokazivanje" (pre)dugo trajalo. Sada valja očekivati da će se taj dio gradskog kanalizacijskog sustava do kraja istražiti i, ukoliko je bilo ili još ima zloupotrebe, takve prekršitelje (možda ih je u industrijskoj zoni još) primjerno kazniti. To što S. I. C.-ov pogon zapošljava 40-ak radnika, kako je to novinaru "sugestivno dometnuo" Stojnić, ne može biti opravdanje za zagađivanje okoliša i građana. Ni za njega niti za bilo koga drugoga, jer od smrada iz obori nskog otvora u stambenom naselju do tragedije poput one iz Karlovačke pivovare razmjerno je mali korak.

U Peškeri smrdi i Porečki potok

Sinišu Pilata pitali smo objašnjava li ovo »otkriće« i dio nerijetko nesnosnog smrada u zaljevu Peškera u koji se slijevaju i oborinske vode s Čimižina, a koji se u javnosti najviše pripisivao raspadanju naplavljenih morskih trava. Pilat smatra da je veći problem smrada u Peškeri kanal Porečkog potoka koji se u zaljev spušta iz pravca Varvari. Taj kanal u natkrivenom dijelu, od Osnovne škole do izlaza u more, ima vrlo mali pad i u njemu se talože razni neidentificirani organski otpaci koje donosi bujica. Za oseke taj mulj dolazi u doticaj sa zrakom i dolazi do raspadanja organskih materija i, posljedično, smrada. Očito bi taj oborinski kanal trebalo tretirati kao i fekalnu kanalizaciju te uz odgovarajuće sifone i potpuno podmorski ispust riješiti ovu nosnu neugodu. No, kanal nije, napominje Pilat, u nadležnosti Grada i Usluge nego Hrvatskih voda.

Goran Prodan, Glas Istre